Kultura

Poznata njemačka spisateljica Monika Rink predstavila se sinoć podgoričkoj publici pred punom Multimedijalnom salom KIC-a &bdquo;Budo Tomović&rdquo;. O njenom stvarala&scaron;tvu govorile su teoretičarka književnosti Jelena Knežević, koja je moderirala veče i pjesnikinja Barbara Delać, koja je sa Monikom Rink sarađivala na Akademiji umjetnosti u Berlinu. Razgovor je vođen uz konsekutivno prevođenje Ljubomira Ivanovića.
Kako je ocijenila Jelena Knežević, stvarala&scaron;tvo Monike Rink u mnogome odgovara glavnim karakteristikama savremene njemačke poezije, po tome &scaron;to ujedinjuje intertekstualnost, intermedijalnost i vi&scaron;eznačnost.
&bdquo;Ova poezija protivi se jednoznačnom viđenju svijeta, ukida tradicionalnu metaforiku i tradicionalno simboličko mi&scaron;ljenje&ldquo;, kazala je Knežević i dodala da je riječ o poeziji koja prati brzu i lucidnu misao, ujedinjuje jezičku refleksiju, elemente savremene kulture i tradicionalnu učenost i duhovnost.
Prisjećajući se prvog susreta sa poezijom Monike Rink, Barbara Delać je istakla kako ju je njoj naročito privukao način na koji ova pjesnikinja pristupa jeziku, kao i radoznalost s kojom preispituje različite mehanizme razmi&scaron;ljanja i sagledavanja stvari, uz duhovitost, kao jednu od karakteristika ove poezije.
Govoreći o svom stvarala&scaron;tvu i pjesni&scaron;tvu uop&scaron;te Monika Rink je kao interesantan fenomen navela da u poeziji možemo pratiti kako nastaje neko značenje, kako nastaju značenja određenih pojmova u dru&scaron;tvu, te kako se poima svijet.
Ali, kako je istakla: &bdquo;Pisanje poezije o pravičnosti ne znači da smo postigli pravičnost&ldquo;.
Iako je do sada objavila dvadesetak pjesničkih knjiga, kazala je da uvijek traga za novim načinima pisanja.
Monika Rink živi u Berlinu i Beču. Članica je P.E.N. kluba, Akademije umjetnosti u Berlinu i podpredsjednica Njemačke akademije za jezik i književnost. Godine 2015. dodijeljena joj je Klastova nagrada, 2017. nagrada &bdquo;Erst Jandl&ldquo;, a 2021. Berlinska književna nagrada. Prevodi, najvi&scaron;e s Orsoljom Kala&scaron;, s mađarskog, sarađuje s muzičarima i kompozitorima, a predaje na Univerzitetu primijenjenih umjetnosti u Beču.

Veče Monike Rink održano u KIC-u „Budo Tomović”

DO SADA OBJAVILA DVADESETAK PJESNIČKIH KNJIGA

Gradsko pozori&scaron;te Podgorica drugi put je domaćin Regionalne unije teatara RUTA GRUPA TRIGLAV, koja će biti održana od 5. do 10. aprila.
Uniju teatara čine Beogradsko dramsko pozori&scaron;te, Dramski teatar Skopje, Kamerni teatar 55 iz Sarajeva, Gradsko pozori&scaron;te iz Podgorice, Mestno gledali&scaron;če ljubljansko iz Ljubljane i Teatar/kazali&scaron;te Ulysses iz Zagreba/Brijuna.
Pokrovitelj događaja je GlavnI grad, a prijatelji RUTE su hotel &ldquo;Ramada&rdquo;, &ldquo;100 manira&rdquo;...
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=314&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FGradskoPozoristePodgorica%2Fvideos%2F4880806835367489%2F&amp;show_text=false&amp;width=560&amp;t=0" width="560" height="314" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Cilj festivala je, kako navode organizatori, institucionalizacija saradnje članica kako bi publika imala priliku da vidi reprezentativne predstave iz regiona, kao i ostvarenje značajnih koprodukcija.&nbsp;
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ruta2.jpg" alt="" width="632" height="475" />Foto: Dnevno.me
Pokrovitelj događaja je Glavni grad, a prijatelji festival su hotel &ldquo;Ramada&rdquo;, &ldquo;100 manira&rdquo;...
&bdquo;Ovakvi festivali doprinose jačanju identiteta mjesta, djelujući u cilju formiranja gradskog narativa zasnovanog na lokalnim kreativnim snagama kao i saradnji sa međunarodnim partnerima&ldquo;, navela je Ana Medigović, sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada na konferenciji za medije povodom predstavljanja programa RUTE.
Ona je podsjetila na period 2020. i progla&scaron;enje pandemije koronavirusa koja je, smatra, uveliko otežala model organizacije kulturnih događaja i međunarodne saradnje. Tu je, nagla&scaron;avam, bila posebno otežana produkcija pozori&scaron;nih predstava i festivala, koje se realizuju uz prisustvo velikog broja gledalaca.
&bdquo;Ekipa Gradskog pozori&scaron;ta je pokazala da i na takve okolnosti umiju da djeluju i da uvijek imaju plan. Zato Gradsko pozori&scaron;te nije stalo sa svojim predstavama, festivalima. RUTA nije stala. Tako mi danas svjedočimo tome da, po drugi put u prethodne dvije godine, opet gledamo značajna ostvarenja na na&scaron;oj sceni&ldquo;, dodala je Medigović.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ruta3.jpg" alt="" width="635" height="477" />Foto: Dnevno.me
Smatra da je kompleksnost dru&scaron;tveno političkih situacija kojima svjedočimo evidentna i na kulturno-umjetničkoj sceni.
&bdquo;Zato je ideja RUTE, koja teži da ujedini regionalnu teatarsku scenu i da otvori prostor za neke buduće saradnje, važna i plemenita&ldquo;, zaključila je Medigović.
Svjedoci smo da živimo u dezintegracionim vremenima, gdje se dezintegri&scaron;e i kulturna i politička i civilizacijska misao, smatra Stevan Koprivica, direktor Gradskog pozori&scaron;ta Podgorica.
&bdquo;RUTA i teatar se pojavljuju kao kontrapunkt tome, kao jedan integracioni faktor, u slavu umjetnosti i u slavu plemenitosti, nečega &scaron;to se zove zajedničko promi&scaron;ljanje. Njegova vrijednost je u otvorenosti i &scaron;irini, a Gradsko pozori&scaron;te uspijeva da bude dobar domaćin i da uvede ne&scaron;to &scaron;to se zove licenca specifica&ldquo;, kazao je Koprivica.
Istakao je i značaj masterklasova koji se organizuju u okviru festivala, a koji privlače ogromnu pažnju javnosti.
&bdquo;Pro&scaron;le godine je bio zanimljiv masterklas o pozori&scaron;noj kritici, a ove godine imamo Zijaha Sokolovića &ndash; kultnog glumca i pegagoga sa prostora ex Jugoslavije. Vidimo sad po reakcijama da su, ne samo studenti, već i drugi ljudi iskazali interesovanje da budu na master klasu&ldquo;, naglasio je Koprivica.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ruta4.jpg" alt="" width="647" height="485" />Foto: Dnevno.me
Umjetnički direktor Gradskog pozori&scaron;ta Du&scaron;an Kovačević smatra da je misija RUTE izuzetno značajna. Zato vjeruje da će Regionalna unija teatara RUTA GRUPA TRIGLAV za nekoliko godina preći u jednu lijepu naviku građana.
&bdquo;Kada RUTA pređe u tradiciju kroz nekoliko godina formirajući svoj repertoar, radionice, masterklasove i propratne programe, siguran sam da će diktirati pravac pozori&scaron;nog djelovanja ne samo u regionu, nego i u ovom dijelu Evrope. Značaj RUTE se, ipak, pokazao kroz ovih par godina. Vjerujem da će kroz deceniju ona biti jedan evropski brend&ldquo;, naveo je Kovačević.
&Scaron;to se tiče izbora predstava koje će biti prikazane dogovor je, kaže Kovačević, da se biraju najbolje iz pozori&scaron;ta.
&bdquo;Tako da publika zaista na svim festivalima u svakom gradu može da vidi najbolje predstave predstavnika RUTE. Opet je to veoma bitno i za kulturolo&scaron;ki razvoj nas umjetnika&ldquo;, kazao je umjetnički direktor Gradskog pozori&scaron;ta ističući jo&scaron; jedan bitan značaj RUTE &ndash; integrisanost u smislu kreativnog kulturnog razvoja.
&bdquo;Svi smo na jednom zajedničkom kulturnom planu plemenite misije pozori&scaron;ta, koju treba zajedno da sprovodimo i da &scaron;irimo slogu i ljubav, a ne da se bezrazložno dijelimo. To nije misija ni Gradskog pozori&scaron;ta ni RUTE, naprotiv&ldquo;, zaključio je Kovačević.
Na pres konferenciji porukom su se obratili i Katarina Kocevska, glumica i direktorica Dramskog teatra Skoplje i Jug Radivojević, direktor Beogradskog dramskog pozori&scaron;ta.
&bdquo;Radujem se susretu sa vama i publikom&ldquo;, navela je Katarina Kocevska.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=476&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FGradskoPozoristePodgorica%2Fvideos%2F514486876969623%2F&amp;show_text=false&amp;width=267&amp;t=0" width="267" height="476" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Optimista je i njen kolega iz Srbije koji očekuje pune sale.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/edP_P85G9IQ" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;&bdquo;Očekujemo veliko zadovoljstvo kako učesnika tako i publike. Beogradsko dramsko pozori&scaron;te predstaviće se svojom izvanrednom predstavom 'Tiho teče Misisipi' koja je potpuni hit na na&scaron;oj sceni&ldquo;, naveo je Radivojević.
Repertoar
I ove godine publici će biti prikazana samo najbolja ostvarenja.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FGradskoPozoristePodgorica%2Fposts%2F4466051070161499&amp;show_text=true&amp;width=500" width="500" height="812" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Tako će&nbsp;u&nbsp;utorak 5. aprila, biti izvedena predstava &bdquo;Konji ubijaju zar ne?&ldquo; Gradskog pozori&scaron;ta Podgorica.
Srijeda, 6. april, rezervisana je za &bdquo;Zemlju vukova&ldquo; kazali&scaron;ta &bdquo;Ulysses&rdquo; iz Zagreba.
U četvrtak će publika imati priliku da pogleda &ldquo;Ulje crnog kima&rdquo; u izvođenju članova &ldquo;Mestno gledali&scaron;če ljubljansko&rdquo; iz Ljubljane, dok će u petak biti izvedena predstava &ldquo;Schindlerov lift&rdquo;, Kamernog teatra 55 u Sarajevu.
U subotu slijedi &ldquo;My name is Goran Stefanovski&rdquo;, Dramskog teatra Skoplje, dok je u nedjelju zakazana predstava Beogradskog dramskog pozori&scaron;ta &ldquo;Tiho teče Misisipi&rdquo;.
Sve predstave počinju u 20 sati u Velikoj Sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo;.
Takođe, biće organizovana i dva masterclassa Zijaha A. Sokolovića &ldquo;Samo glumac pozori&scaron;te dovodi u pitanje&rdquo;. Prvi će biti održan u četvrtak 7. aprila (od 11 do 14 sati) na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, a drugi 8. aprila u petak (od 11-do 14 sati) u KIC-u &ldquo;Budo Tomović&rdquo; u Podgorici.

„Vjerujemo da će kroz deceniju RUTA biti jedan evropski brend, očekujemo pune sale u Podgorici“

CRNA GORA DOMAĆIN REGIONALNE UNIJE TEATARA

Narodna biblioteka &bdquo;Radosav Ljumović" tokom aprila organizuje bogat program &ndash; radionice za djecu, promocije knjiga, tribine, interaktivne diskusije i predavanja. Osim toga, u aprilu će biti organizovan i prvi Festival književnosti, saop&scaron;teno je iz Biblioteke.
"Aprilski repertorar Biblioteke započeće danas u 19 sati, sa trećom tribinom serijala &bdquo;Crnogorska književnost kroz vjekove&ldquo;. O periodima baroka i prosvjetiteljstva, o najznačajnijim predstavnicima ovih epoha u književnosti u Crnoj Gori govoriće Aleksandar Čogurić", navodi se eu saop&scaron;tenju.
Promocija monografije &bdquo;Crnojevići - treća dinastija" će biti uprličena u četvrtak, 7. aprila, dok je za naredni vikend planirana kreativna radionica za đecu &ldquo;Biblioterapija&rdquo; i Prva likovna radionica &bdquo;Podgorica grad knjige&rdquo;.
&bdquo;Riječ o Podgorici" - promocija knjige Slobodana Boba Čukića &bdquo;Od Podgorice ka Cetinju" biće organizana 12. aprila, a dan nakon toga publika će biti u prilici da isprati nastavak serijala &bdquo;Kružoci", program ukr&scaron;tanja različitih sfera umjetnosti, kulture i nauke, ovog puta posvećen mladim crnogorskim književnicama i književnicima. Takođe, program &ldquo;Mlada crnogorska drama&rdquo; biće organizovan 14. aprila, a vi&scaron;e detalja o njemu biće dostupno uskoro.
Radionica i promocija bojanke za đecu &bdquo;Crnojevići", kao i druga likovna radionica &ldquo;Podgorica grad knjige&rdquo; biće upriličeni 16. aprila, dok će se prvi Festival književnosti održati od 18. do 20. aprila.&nbsp;
Tribina žene u kulturi, na temu književnosti, biće održana 21. aprila, a bogat aprilski repertoar će zaključiti likovna izložba učenika osnovne &scaron;kole u okviru konkursa &bdquo;Podgorica grad knjige", koja će biti organizovana 25. aprila.

April u znaku književnosti

NARODNA BIBLIOTEKA "RADOSAV LJUMOVIĆ"

Predstava &bdquo;Djeca sunca&ldquo; koju je po tekstu Maksima Gorkog režirala Jovana Tomić premijerno je izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta.
Adaptaciju teksta potpisuju Dimitrije Kokanov i Jovana Tomić, dramaturg je Dimitrije Kokanov, scenografkinja Jasmina Holbus, kostimografkinja Selena Orb, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, kompozitor Luka Mejdžor, koreograf Igor Koruga, a izvr&scaron;na producentkinja Janja Ražnatović.
Predstava je nai&scaron;la na veliko odu&scaron;evljenje publike, a izvedbom je zadovoljan i tim koji je radio na istoj.
Rediteljka Jovana Tomić kazala je da je namjera bila da se tekst, a zatim i predstava učini vi&scaron;eslojnom i kompleksnom, te da ne iznose jedan konkretan stav, već da pokrenu određena pitanja, i onda da poku&scaron;aju da trasiraju put ka &ldquo;zajedničkom osjećanju pojedinca u ovom turbulentnom političkom i istorijskom trenutku u kojem se nalazimo&rdquo;.
&ldquo;Smatram da je jako te&scaron;ko izaći iz komfor zone, i sa te strane saosjećam sa likovima koji su u svojoj &scaron;koljki i te&scaron;ko im je da izađu. Mislim da je to zadatak svakog od nas, a jako je te&scaron;ko, pogotovo kada smo u tom nekom &ldquo;građanskom&rdquo; sloju. Moja težnja je bila da &ldquo;Djecu sunca&rdquo; problematizujem sa svim vrlinama i manama, jer smo to stvarno mi, i njihova borba je stvarno te&scaron;ka&rdquo;, poručila je Tomić.
Glumac Mi&scaron;o Obradović naveo je da je najveći poraz i tragika kada je ljudima kao &scaron;to je Protasov, koji imaju ideje i čije velike misli osvjetljavaju, realizacija istih i djelanje jalovo.
&ldquo;To nekako zvuči poznato, svi smo puni ideja i velikih priča, ali nam fali realizacije. Čudno je sve to&hellip; Za ideju se treba žrtvovati, a svi mi bismo da budemo stalno na nekoj žurci. U ovom komadu ni&scaron;ta se drugo ne de&scaron;ava osim &scaron;to se, kao i mi, bavi životom, emocijama, nekim malim prizemnim iluzijama, i u tome prolazi taj život&rdquo;, kazao je Obradović.
Glumica Lara Dragović govorila je o liku koji je tumačila.
&ldquo;Smrt Melanijinog brata je trenutak kada njen lik doživljava preobražaj, jer je do tada kao gotovo svaka žena u jednom trenutku prosto zaluđena nekim mu&scaron;karcem, te ne bira sredstva i ne razmi&scaron;lja o posljedicama. Poslije smrti brata, shvata da su svi zapravo jako sebični, i doživljava katarzu i mijenja se&rdquo;, istakla je Dragović.
Glumica Sanja Vujisić navela je da u čitavom komadu, &ldquo;u plejadi ovih likova, možemo da pronađemo sebe&rdquo;.
&ldquo;Ja sam se najvi&scaron;e koncentrisala na svoj lik, na ono &scaron;to sam ja tumačila, a to je bila Liza. Bila mi je zanimljiva njena definicija da je bolesna, jer ja nisam smatrala da ona ima bilo kakvu dijagnozu. Na&scaron;la sam neku nit između mene i nje kako bih mogla da je igram i da se saživim sa njom&rdquo;, kazala je Vujisić.
U predstavi igraju: Mi&scaron;o Obradović, Sanja Vujisić, Vanja Jovićević, Slavko Kalezić, Stefan Vuković, Lara Dragović, Olivera Vuković, Lazar Dragojević, Jovan Dabović i Mirjana Spaić.
Predstava je na repertoaru i 1, 4. i 28. aprila.

CNP: Premijerno izvedena predstava "Djeca sunca"

U REŽIJI JOVANE TOMIĆ, PO TEKSTU MAKSIMA GORKOG

Petnaesto izdanje manifestacije &ldquo;Mjesec po&scaron;tovanja džeza u Crnoj Gori - JAM 2022&rdquo; koje se ove godine održava pod motom &ldquo;Balkan Jazz Connections&rdquo; otvoriće premijerno gostovanje vokalno - insrumentalnog sastava MING iz Beograda, saop&scaron;teno je iz KIC-a.
Koncert će biti organizovan sjutra u velikoj sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo;, u 20 sati.
MING je mladi i perspektivni džez sastav iz Beograda obojen zvucima bi-bapa, sastavljen od sedam prijatelja i kolega, među kojima su četiri vokala: Milica Dobrić, Ivana Dimitrijević, Nata&scaron;a Pejčić i Gorica &Scaron;utić, kontrabasista David Gegić i bubnjar Aleksa Milijanović, koje predvodi pijanistkinja, aranžerka i kompozitorka Nevena Pejčić, ujedno osnivačica i vođa benda. Izvođenjem originalnih kompozicija i aranžmana popularnih džez standarda &scaron;ezdesetih i sedamdesetih godina, kvartet MING privlači pažnju mnogobrojne publike svih uzrasta, na &scaron;ta su veoma ponosni.
Članovi sastava MING privukli su pažnju javnosti uče&scaron;ćem na takmičenju i festivalu &bdquo;Jazz in the Park&ldquo; u Rumuniji, gdje su osvojili treće mjesto. Njihovu jedinstvenost, svježinu, originalnost i poseban muzički izraz publika je nagradila ovacijama na nekoliko džez festivala - Nishville Jazz Festival, Beogradske priče, Dan grada Subotice, Karusel u Čačku, Banski dvor u Banjoj Luci, na džez festivalima u Novom Sadu, Pančevu, &bdquo;Metropolis Jazz&ldquo; u Beogradu, &bdquo;Jazz and Blues&ldquo; u Kragujevacu, &bdquo;Northcityfest&ldquo; u Kosovskoj Mitrovici. Kvartet MING je bio specijalni gost Džez okteta Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu na pro&scaron;logodi&scaron;njem Beogradskom džez festivalu. Doživljavajući džez kao čistu ljubav prema muzici, sa željom da prenesu tu kreativnost slu&scaron;aocima, ovaj kvartet svakodnevno teži ka kvalitetu i postojanosti na muzičkoj džez sceni.
Kompozitorka, pijanistkinja i vođa benda Nevena Pejčić (1996) je 2018. godine osnovala vokalni kvartet MING, u okviru kojeg djeluje kao pijanistkinja, aranžerka i kompozitorka. Zavr&scaron;ila je srednju muzičku &scaron;kolu u Subotici na odsjecima za klasični i džez klavir. Studije je upisala na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu 2015. godine, na Odsjeku za džez i popularnu muziku, gdje je 2019. godine započela i master studije. Od pro&scaron;le godine usavr&scaron;ava se u Kelnu na Fakultetu za muziku i ples, odsjek džez kompozicija/aranžman u klasi prof. Florijana Rosa (Florian Ross).
Tokom svog muzičkog obrazovanja učestvovala je na mnogim nacionalnim i međunarodnim muzičkim takmičenjima u Beogradu, Zrenjaninu, Ćupriji, &Scaron;apcu, Budimpe&scaron;ti, Gracu, Gorici, Klužu (Rumunija) gdje je osvojila nekoliko nagrada. Od 2018. godine, svira klavir u Narodnom pozori&scaron;tu u Beogradu. Nastupila je u predstavama &bdquo;Bolivud&ldquo; u režiji Maje Pelević, i &bdquo;Mačka na usijanom limenom krovu&ldquo; i napisala je muziku za dječiju predstavu &bdquo;Dom&ldquo; u režiji Zagorke Stojanović, realizovana u selu Mionica.
Njena kompozicija &ldquo;Wald&rdquo; bila je uvr&scaron;tena u repertoar projekta Balkan Youth Jazz Orchestra, koji je premijerno izveden u Podgorici 29.aprila 2021. u podgoričkom KIC-u.

Sjutra koncert vokalno - instrumentalnog sastava MING iz Beograda

POČETAK U 20 SATI U KIC-U

Književno veče sa Desankom Jauković, pjesnikinjom i profesoricom italijanskog jezika i književnosti, održano je sinoć u KIC-u &ldquo;Budo Tomović&rdquo;, saop&scaron;teno je iz KIC-a.
&nbsp;Autorka je govorila o svom književnom stvarala&scaron;tvu, prevođenju i naučnom književnom radu, koji su utemeljeni u italijanskom jeziku i književnosti.
"Na odsjeku za italijanistiku Filolo&scaron;kog fakulteta u Nik&scaron;iću Desanka Jauković zavr&scaron;ila je osnovne, specijalističke i magistarske studije, a trenutno je na doktorskim studijama iz oblasti italijanske književnosti na Sveučili&scaron;tu u Zadru. Pi&scaron;e poeziju na italijanskom jeziku i prevodi poeziju sa italijanskog na crnogorski jezik, kao i na&scaron;e pjesnike na italijanski. Pjesme su joj objavljene u brojnim italijanskim književnim časopisima i antologijama i nagrađivane važnim priznanjima na književnim konkursima", navodi se u saop&scaron;tenju.
Govoreći o pisanju poezije na stranom jeziku, &scaron;to djeluje kao svojevrsni eskapizam ili unutra&scaron;nji egzil, Desanka Jauković je istakla da svako umjetničko stvarala&scaron;tvo vjerovatno jeste jedan vid bijega od spolja&scaron;njeg u neki unutra&scaron;nji svijet, međutim, da taj put ne vidi kao jednosmjeran.
&ldquo;Smatram da je taj bijeg cikličan. Da je poezija bijeg od svijeta, samo privremen, kako biste se okrijepili i jači i drugačiji ponovo vratili svijetu kome ipak primarno pripadamo. U tom smislu je poezija možda poput neke vrste životnog goriva koje vas pokreće i omogućava da nastavite.&rdquo;
Kako je kazala, u ranim fazama, za nju je pisanje poezije na italijanskom imalo dodatnu funkciju neke vrste eskapizma, jer se pisanjem na stranom jeziku &scaron;titila od mogućih pitanja ljudi oko sebe i suočavanja sa temama koje su joj tada bile u fokusu - &scaron;to je, kako je primijetila, donekle, moguće i bijeg od sebe.
Razgovor sa autorkom vodila je Valentina Knežević, koja je ocijenila da poeziju Desanke Jauković odlikuje duboko lirski izraz, introspekcija i refleksivnost, kao i otvaranje najsu&scaron;tinskijih pitanja čovjekovog postojanja i njegovog položaja u svijetu.&nbsp;
"Kao jednu od odlika ove poezije istakla i ulogu naslova, koji kontekstualizuju pjesme i &scaron;iri nivoe značenja, poput pjesme &bdquo;Ja o umjetnosti ni&scaron;ta ne znam&ldquo;, koja posredno otvara pitanje o prirodi i ulozi umjetnika.
Napisana na italijanskom jeziku pod naslovom Io non mi intendo dell'arte (Ja o umjetnosti ni&scaron;ta ne znam), ova pjesma, prvonagrađena je na međunarodnom konkursu Il Parnaso, u sekciji za eksperimentalnu destruktralističku poeziju. Riječ je o konkursu koji se u Italiji organizuje već petu godinu, a koji promovi&scaron;e savremeni pjesnički izraz na italijanskom jeziku i nova formalna i sadržinska rje&scaron;enja za kojima traga pjesnik XXI vijeka", dodaje se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Desanka Jauković je, kako kažu iz KIC-a, čitala svoje pjesme na italijanskom i njihove prevode na crnogorski jezik.
Kako je kazala, slaže se sa stavom da je svaki jezik novi pogled na svijet, te &ldquo;da ima i ulogu neke vrste filtera kroz koji se svijet posmatra, a koji nekad kad stvarate na maternjem jeziku jednostavno izostanu ili ih ne nalazite&rdquo;.
Naročito je istakla razlike u tonu pjesama koje je u istom periodu pisala na crnogorskom i na italijanskom jeziku, primjećujući da su one na na&scaron;em jeziku dosta pesimističnije dok pjesme nastale na italijanskom, posebno iz perioda osnovne i srednje &scaron;kole, nose dosta vedrije tonove.
Kada je to prvi put uočila, kako kaže, nije mogla sebi da objasni razlog, ali je potom, čitajući &scaron;ta o uticaju jezika na na&scaron;e raspoloženje kažu i psiholingvisti, prona&scaron;la da je zapravo dokazano kako slu&scaron;anje određenih stranih jezika pobolj&scaron;a
va raspoloženje, a italijanski je u tom smislu u samom vrhu kao izuzetno melodičnan jezik. &ldquo;Većina riječi u italijanskom zavr&scaron;ava se na samoglasnik i to u poeziji dodatno doprinosi slojevitosti teksta, odnosno i sloju zvučanja koji je u poeziji važniji mnogo nego u prozi.
A osim toga, kada učite neki strani jezik vi poprimate i određene ne samo lingvističke nego i kulturolo&scaron;ke kodove i uranjajući u kulturu tog jezika i zemlje ili zemalja u kojima se on govori, iako je to možda i na nesvjesnom planu, vi se sigurno mijenjate i postajete bogatiji&rdquo;, zaključila je autorka.&nbsp;
&nbsp;

Održano književno veče Desanke Jauković

U KIC-U BUDO TOMOVIĆ

Koncert Gudačkog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra &nbsp;biće održan u petak u 20 sati na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore.&nbsp;
Iz Muzičkod centra su kazali da će Gudački ansambl Crnogorskog simfonijskog orkestra nastupiti sa violinistom Sretenom Krstićem, umjetničkim rukovodiocem koji je od 2011. godine stalni koncertmajstor i umjetnički vođa Zagrebačkih solista.
Na repertoaru će biti: "Serenada za gudače u C-duru" op. 48, P. I. Čajkovskog i "Simfonija broj 5 u c-molu" op. 67 (aranžman za gudače Sretena Krstića).&nbsp;

U petak koncert Gudačkog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra  

POČETAK U 20H U MUZIČKOM CENTRU

Prvi solistički koncert violinistkinje Sofije Marković, maturantkinje Umjetničke &scaron;kole za muziku i balet &bdquo;Vasa Pavić&rdquo; biće održan u okviru KIC-ovog ciklusa &ldquo;Mladi talenti&rdquo; u srijedu, 30.marta, u velikoj sali, u 19 sati.
Umjetnica će nastupiti uz klavirsku saradnju Davora Novaka, a na repertoaru će biti djela: Volfganga Amadeusa Mocarta (Sonata u A duru br. 22, K. 305), Johana Sebastijana Baha (Partita u d-molu, br. 2 BWV 104) i Ludviga Van Betovena (Sonata u F-duru, br. 5 op. 24, &ldquo;Proljećna&rdquo;).
Sofija Marković (Podgorica, 2003) potiče iz muzičke porodice. Violinu je počela da svira sa sedam godina u Umjetničkoj &scaron;koli za muziku i balet &bdquo;Vasa Pavić&ldquo;, u klasi Vilija Ferdinandija. Uporedo je učila da svira klavir u klasi Lidije Skender. Srednje muzičko obrazovanje je nastavila u istoj &scaron;koli, gdje trenutno pohađa četvrti razred u klasi Marka Simovića.
Tokom &scaron;kolovanja je osvajala nagrade na državnim i međunarodnim takmičenjima: &ldquo;Muzički festival mladih Crne Gore&rdquo;, takmičenje &ldquo;Pjeter Gaci&rdquo; (Skadar), festival &ldquo;Zlatne stepenice&rdquo; (Valjevo), &ldquo;Polihimnija&rdquo; (Skoplje). Sarađivala je sa dirigentima: Toni &Scaron;oroks (Engleska), Fabio Sperandio (Italija), Anton Martinov (Rusija), a usavr&scaron;avala se kod profesora: Obri Oliverson (SAD), Song Čoi (Južna Koreja), Graf Murža (Rusija), Marko Josifoski (Srbija). Godine 2019. je učestvovala na muzičkom kampu u Italiji pod nazivom &ldquo;Muzika - most između ljudi&rdquo;, u okviru kojeg je svirala koncerte u Italiji i Sloveniji. Dva puta je učestvovala na &ldquo;Ljetnjem kampu za kamernu muziku&rdquo; na Ivanovim koritima u organizaciji KIC-a Budo Tomović, i nastupala na zavr&scaron;nim koncertima na Cetinju i u Podgorici. Učestvovala je i u projektu &ldquo;Krug&rdquo;, kao članica kamernog ansambla i orkestra.
Iz KIC-a napominju da važe mjere Instituta za javno zdravlje.

Prvi solistički koncert violinistkinje Sofije Marković u srijedu u KIC-u

U 19 SATI

Ovogodi&scaron;nja 94. ceremonija dodjela prestižne filmske nagrade Oskar biće održana večeras u Dolbi Teatru u Los Anđelesu.
Ceremoniju dodjele najprestižnije nagrade vodiće Redžina Hol, Ejmi &Scaron;umer i Vanda Sajks.
Početak ceremonije zakazan je za 20 sati po pacifičkom vremenu, a po srednjoevrpskom vremenu odvijaće se u noći sa nedjelje na ponedjeljak.
Film "&Scaron;ape pasje" (The Power of the Dog) Džejn Kempion, sa Benediktom Kamberbačem u glavnom ulozi, ima 12 nominacija, prati ga "Dina" sa 10, a slijede "Belfast" i "Priča sa zapadne strane sa po sedam.
U kategoriji za najbolji film nominovani su: "Kralj Ričard" u režiji Reinalda Markusa Grina, "Priča sa zapadne strane" Stivena Spilberga, "Ne gledaj gore" Adama Mekeja, "CODA" &Scaron;ian Heder, "Belfast" u režiji Keneta Brane, "&Scaron;ape pasje" rediteljke Džejn Kempion, "Ulica noćnih mora" Giljerma del Tora, "Dina" Denisa Vilneva, "Licorice Piža" Pola Tomasa Andersena i kao najbolje ocijenjeni film prema mi&scaron;ljenju gledalaca "Drive My Car" u režiji Rjusuke Hamagučija.
U kategoriji za najbolju glumicu nominovane su: Džesika Čestejn &ndash; "Oči Temi Fej", Olivija Kolman u filmu "Mračna kći", Penelope Kruz za ulogu u "Paralelne majke", Nikol Kidman u "Being the Ricardos" i Kristen Stjuart za ulogu princeze Dajane u filmu "Spenser".
U kategoriji za najboljeg glumca na&scaron;li su se: Havier Bardem u filmu "Being the Ricardos", Benedikt Kamberbač za ulogu u filmu "&Scaron;ape pasje", Endru Garfild koji igra u ostvarenju "tick, tick&hellip; BOOM!", zatim Vil Smit u "Kralju Ričardu" i Denzel Vo&scaron;ington za ulogu u "Tragediji Magbeta".
U kategoriji za najboljeg reditelja bore se Kenet Brana za film "Belfast", Pol Tomas Anderson s filmom "Licorice Piža", Džejn Kempion koja je režirala "&Scaron;ape pasje", Rjusuke Hamaguči sa "Drive My Car" kao i Stiven Spilberg sa "Pričom sa zapadne strane".
&nbsp;
&nbsp;

Večeras 94. ceremonija dodjela Oskara

U LOS ANĐELESU

Violinista Vujadin Krivokapić prirediće sjutra u 20 sati koncert za solo violinu u organizaciji KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo; u Modernoj galeriji Muzeja i galerija Podgorice (ul. Marka Miljanova br. 4).
Na programu su djela: Igora Stravisnkog &ldquo;Elegija&rdquo;, Đuzepea Tartinija &ldquo;Sonata u g-molu&rdquo;, Alfreda &Scaron;nitkea &ldquo;Paganiniju&rdquo;, Žorža Eneskoa &ldquo;Preludijum u unison&rdquo; i Fazila Saja &ldquo;Kleopatra&rdquo;.
Vujadin Krivokapić je stekao osnovno i srednje muzičko obrazovanje u &Scaron;kolskom centru za muziku i balet &ldquo;Vasa Pavić&ldquo; u Podgorici u klasi Vilija Ferdinandija. Diplomirao je na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu (FMU) 1999. godine, u klasi prof. Dejana Mihajlovića, a kasnije i magistrirao na istom fakultetu, u klasi istog profesora.
Nakon toga, 2002. godine, upisao je magistarske studije na Fakultetu za muziku u Montrealu (Universit&eacute; de Montr&eacute;al, Facult&eacute; de Musiqu&eacute;), Kvebek, Kanada, u klasi prof. Eleonore Turovski. Magistrirao je 2004. godine. Laureat je vi&scaron;e internacionalnih i studentskih takmičenja među kojima se izdvaja stipendija dobijena od Univerziteta u Montrealu. Na Muzičkoj akademiji na Cetinju angažovan je 2008. godine, kao saradnik u nastavi u klasi prof. Grigorija Kraska.
Trenutno radi kao vanredni profesor na studijskom odsjeku Gudači, predmet-Violina. Takođe obavlja dužnost prodekana za umjetnost, od 2019. godine.
Seriju koncerata sa repertoarom za solo violinu Vujadin Krivokapić je počeo da realizuje u okviru muzičkog programa KIC &bdquo;Budo Tomović&ldquo; 2015. godine. Ovo je treći program u tom ekskluzivnom serijalu.

Test Vijest

Test Crnom Gorom

test 456

post3

test post 3

"Nema grešaka, ima samo dužih i kraćih puteva do cilja"

Spajić: Rast januarskih prihoda prvi dokaz da je "Evropa sad" održiva