Uprkos generalnom padu broja zaraženih, broj životno ugroženih u Kliničkom centru Crne Gore je u porastu za oko 15 odsto u odnosu na period od prije tri sedmice, kazala je direktorica Kliničkog centra Ljiljana Radulović&nbsp;na dana&scaron;njoj konferenciji za novinare.
"Desetog januara u KCCG životno ugroženo je bilo 36 pacijenata. Nevakcinisani su činili oko 90 odsto. Dvije trećine njih su bili starosne dobi preko 60 godina, a sporadično smo imali i pacijente mlađe od 30 godina. Dvije trećine je imalo prethodna oboljenja. Među trenutno životno ugroženima, nažalost, iako ih je vi&scaron;e nego ranije, potvrđuje se da je opet devedeset odsto građana koje najteže pogađa korona virus nevakcinisano", rekla je ona.
Kako navodi, za razliku od ranijeg perioda, među životno ugroženim pacijentima sada nema nijedan mlađi od 30 godina.
"Sada je dominacija starije populacije jo&scaron; izraženija, odnosno 80 odsto pacijenata je starije od 60 godina. Takođe, 92 odsto njih su pacijenti sa prethodnim oboljenjima poput dijabetesa, hipertenzije i maligniteta", dodaje direktorica KCCG.
Kako je navela, u Crnoj Gori na bolničkom liječenju uslijed korona virusa liječi se 257 pacijenata.
"U KCCG nalazi se 73 pacijenta, OB Bar 33, OB Pljevlja 33, OB Bijelo Polje 23, OB Berane 14, OB Kotor 30, OB Nik&scaron;ić 37, SB Brezovik 14", precizirala je ona.
&nbsp;
&nbsp;

Radulović: Raste broj životno ugroženih od posljedica korone u KCCG

80 ODSTO PACIJENATA STARIJI OD 60 GODINA

Ukrajina proglasila veliku pobjedu u borbi za Kijev; Zelenski: Rusija želi zauzeti istok i jug Ukrajine

SAD UKRAJINI ŠALJU OPREMU ZA ODBRANU OD HEMIJSKOG NAPADA

&Scaron;esto odjeljenje Pokrajinskog suda Las Palmasa osudilo je trojicu pripadnika "&Scaron;kaljarskog klana" - poznate i opasne crnogorske narkomafije - na vi&scaron;egodi&scaron;nje kazne zatvora zbog međunarodnog &scaron;verca droge, prenio je portal "canarias7.es". Kako se navodi, osim zatvorskih kazni, osuđeni su i da plate kazne od 15 miliona eura.
"Sve to nakon &scaron;to su uhap&scaron;eni u okviru akcije 'Kobi Fantom' u kojoj je zaplijenjeno 406 kilograma kokaina u vrijednosti od 14,4 miliona, uz 413.000 eura u gotovini. Na isti način, oslobođeni su za krivično djelo pripadnosti zločinačkoj organizaciji za koje su bili optuženi, shodno odbrani koju su izložili advokati Migel Anhel Perez Dijepa i Vega Malo", prenio je ovaj portal.
Dvojica okrivljenih, kako se navodi, osuđeni su na kazne zatvora od &scaron;est godina i četiri mjeseca, a treći od &scaron;est godina i jedan mjesec.&nbsp;
Okrivljeni su, prema dokazanim činjenicama, zajedno sa jo&scaron; trojicom lica koja nijesu privedena bili pripadnici klana "&Scaron;kaljari" iz Crne Gore, specijalizovanog za distribuciju kokaina.
"Da bi to uradili, nastanili su se na Kanarima od oktobra 2020. godine, prikazujući velike ekonomske resurse koji su im omogućili da iznajme nekoliko vozila kako bi izbjegli bilo kakav nadzor i nadgledanje", navedeo je portal "canarias7.es".
Navodi se da je među trojicom osuđenih bio i raniji vođa bande "Pink Panter", čuvene po pljačkama najluksuznijih juvelirnica na svijetu u prvoj deceniji 2000-ih godina.
"Ovaj '&Scaron;kaljarski' klan, zajedno sa klanom 'Kavač' i 'Zemunskim' klanom bile su prve grupe zločinaca sa Balkana koje su stigle u &Scaron;paniju nakon zavr&scaron;etka rata u Jugoslaviji, počev od 2001. godine", pi&scaron;e portal "canarias7.es".&nbsp;
Podsjetimo, u avgustu pro&scaron;le godine objavljeno je da je Predrag Vujo&scaron;ević, zvani Marko, uhap&scaron;en na Kanarskim ostrvima zajedno sa nekolicinom pripadnika&ldquo;&Scaron;kaljarskog klana&ldquo;. Tvrdilo se tada da je uhap&scaron;eni Vujo&scaron;ević jedan od &scaron;efova bande &ldquo;Pink panter&ldquo;.
Tokom hap&scaron;enja, kod njih je policija prona&scaron;la 408 kilograma kokaina, kao i pola miliona eura u gotovini.

"Škaljarcima" skoro 19 godina zatvora i kazna od 15 miliona eura

PRESUDA SUDA U LAS PALMASU

test post 1

podnaslov

Nagli rast cijena električne energije na trži&scaron;tu tokom prethodnih deset mjeseci pokrenuo je pitanje održivosti elektroprenosnog sistema, te su mnoge zemlje u regionu pribjegle različitim rje&scaron;enjima u cilju rje&scaron;avanja ovog problema. Tako je, na primjer, u Sjevernoj Makedoniji, sama država pružila finansijsku pomoć nacionalnoj energetskoj kompaniji, a u Albaniji su se opredijelili za restrikcije.
Međutim, u Elektroprivredi Crne Gore navode da, za sada, ne namjeravaju da slijede njihov primjer.
&ldquo;Mi smo, polazeći od opredjeljenja EPCG da posluje dru&scaron;tveno odgovorno, odlučili da, za sada, ne podižemo cijenu električne energije za građane, a trudićemo se i da izbjegnemo politiku restrikcija. Vjerujemo da postoji model prema kome bi finansijska stabilnost kompanije bila sačuvana i mimo dodatnog opterećivanja građana&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju EPCG.
Podsjećamo, posljednjih dana građane Podgorice su uznemirili učestali prekidi napajanja električnom energijom, koji su pobudili sumnje u to da se, zbog aktuelne krize u svijetu, u Crnoj Gori pribjegava restrikcijama.
Međutim, kako su za Gradsku RTV ranije kazali u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu, kvarovi na mreži su uobičajeni, a o eventualnim budućim prekidima električnog napajanja javnost će blagovremeno biti obavije&scaron;tena.
&nbsp;
&nbsp;

EPCG: Cijena struje ostaje ista, trudićemo se da izbjegnemo politiku restrikcija

NAGLI RAST CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE NA TRŽIŠTU

Nakon obilne ki&scaron;e prethodnih dana, u crnogorskoj prijestonici i op&scaron;tini Nik&scaron;ić večeras pada snijeg koji je na Cetinju za nepuni sat dostigao visinu od nekoliko centimetara.
Na Cetinju oko 22 sata temperatura je bila jedan stepen, a meteorolozi za sjutra&nbsp;najavljuju umjereno do potpuno oblačno vrijeme, povremeno ki&scaron;u, lokalno i pljusak sa grmljavinom, a u planinskim predjelima susnježicu i snijeg.
Čitaoci portala Dnevno.me &scaron;alju nam snimak padavina iz Nik&scaron;ića.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/SJjhhW4__tg" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Meteorolozi za sjutra najavljuju umjereno do potpuno oblačno vrijeme; povremeno ki&scaron;a, lokalno i pljusak sa grmljavinom, a u planinskim predjelima susnježica i snijeg. &nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od -2 do 8, najvi&scaron;a dnevna od 0 do 13 stepeni.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/img-7e845323902d20992b9d26556aac15c2-v.jpg" alt="" width="761" height="343" />Foto: Dnevno
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/img-fcfe7029ab2cd7e4cd74f2b76a300e33-v.jpg" alt="" width="757" height="341" />Foto: Dnevno
Na putnom pravcu Cetinje-Budva, večeras se otežano saobraća, zbog jakog nevremena. Na ovoj dionici, pada snijeg.&nbsp;
Kako prenosi RTV Budva, na magistralnom putu Cetinje - Budva saobraća se otežano, zbog snažne mećave. Vozačima se savjetuje dodatan oprez.
Cetinjski list objavio je snimak padavina u Prijestonici.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/l5k6ipkarsI" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/jkhl5GvOQJY" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Sniježna idila na Cetinju i u Nikšiću

JOŠ NIŠTA OD PROLJEĆA

O tome ko je bio na pravoj strani istorije najbolje su rekli građani na parlamenatarnim izborima 30. avgusta 2020. godine, a zatim i na lokalnim izborima u Nik&scaron;iću, Herceg Novom, Mojkovcu, Cetinju, Ulcinju i Beranama na kojima je DPS doživjela klasičan politički brodolom, kazao je poslanik SNP-a Dragan Vukić, reagujući na izjavu poslanika DPS-a Danijela Živkovića, koji je poručio da su <a href="https://dnevno.me/politika/-/zivkovic-dps-u-neprihvatljiva-uslovljavanja-snp-a-02-04-2022-13-06-05">"DPS-u neprihvatljiva uslovljavanja SNP-a".</a>
On je naveo da je bilo "smije&scaron;no čitati izjavu Živkovića, koji se u svom prepoznatljivom maniru obru&scaron;io na SNP"
Vukić ističe da je SNP pune 22 godine bila predvodnik borbe protiv prethodnog režima i politike koja je isti &scaron;titila.
"Koliko god se funkcioneri ove partije trudili da ubijede javnost da njihova politika ima najveću podr&scaron;ku u državi, izborni rezultati govore sasvim suprotno. Činjenica je da DPS gubi na svim nivoima, da niko neće sa njom, pa su Živkovićeva uslovljavanja ko može, a ko ne može u manjinsku vladu vi&scaron;e nego smije&scaron;na. Vlada nije ponuđena samo DPS-u, već 81 poslaniku u Skup&scaron;tini Crne Gore na EU agendi. Ono &scaron;to je sigurno je da će SNP, ako ne ove, sigirno biti učesnica neke buduće vlade i u tome nema spora. Da li će se DPS vi&scaron;e ikad vratiti na nivo na kojem je nekad bio, izli&scaron;no je i govoriti", istakao je Vukić.
SNP je, kako kaže, jasno postavila svoje preduslove za ulazak u manjinsku vladu, od kojih su najvažniji - potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, popis stanovni&scaron;tva, nastavak EU integracija i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
"Upravo su borba protiv kriminala i korupcije i Zakon o porijeklu imovine, za koji se takođe zalažemo, ono od čega najvi&scaron;e strijepi DPS. Zbog toga je i upitno njihovo EU opredjeljenje jer ne možete biti partner međunarodne zajednice, a da se ne borite protiv organizovanog kriminala i korupcije. To je prvi preduslov za pristupanje porodici razvijenih naroda", kazao je Vukić.
Prema njegovim riječima, SNP ostaje čvrsto pri svojim programskim opredjeljenjima, sigurna da radi najbolje za građane.
"Ma&scaron;tarije poslanika Živkovića ostavićemo njemu i njegovim saborcima iz DPS-a. SNP nikada nije mogao bilo ko da uslovljava, posebno ne DPS, i tako će ostati. Mi smo donijeli odluku koja je jasna. U Vladu ne mogu DPS i SD, a SDP je sama sebe isključila kada su javno izjavili da na ovim programskim principima i sa SNP-om sebe ne vidi u Vladi", zaključuje Vukić.

Vukić: Živkovićeva uslovljavanja ko može, a ko ne može u manjinsku vladu su smiješna

"SNP OSTAJE ČVRSTO PRI SVOJIM POLITIČKIM STAVOVIMA"

Prihodi državnog budžeta su u januaru iznosili 106,7 miliona eura neto i veći su oko 20,4 odsto ili 18,1 milion eura u odnosu na isti pro&scaron;logodi&scaron;nji period, pokazuju preliminarni podaci Ministarstva finansija i socijalnog staranja.
Januarski prihodi su i iznad plana budžeta za 2,9 miliona eura, odnosno 2,8 odsto.
&ldquo;Nastavljen je trend rekordne naplate prihoda iz pro&scaron;le godine. Prihodi od poreza na dodatu vrijednost (PDV) su iznad plana za januar za 1,3 miliona EUR ili 2,6 odsto, i iznose 50,3 miliona eura. Januarski prihodi eura&rdquo;, precizirali su iz Ministarstva.
Ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić, kazao je da su to prvi signali da su realno planirali budžet za ovu godinu i da nije tačna priča o neodrživosti programa reformi Evropa sad.
&ldquo;Nastavljamo da obezbjeđujemo stabilne prihode budžeta i pored značajnog smanjenja poreskog opterećenja na zarade, kojim je omogućeno najveće ikad povećanje plata u Crnoj Gori i to u jednoj godini", poručio je Spajić.
Kako je najavljeno, u predstojećem periodu očekuje se jo&scaron; bolja naplata prihoda, jer će se osjetiti efekti povećanja zarada iz programa reformi i veće potro&scaron;nje, prenosi Mina Business.
Prema podacima Uprave prihoda i carina (UPC), bruto naplata prihoda za januar iznosi 117,16 miliona eura, &scaron;to je 6,84 odsto vi&scaron;e nego u istom mjesecu 2019. godine, u kojoj su bili rekordni prihodi.
Ministarstvo će krajem februara objaviti objedinjene januarske podatke o svim prihodima i izdacima budžeta, u okviru redovnih mjesečnih izvje&scaron;taja.
Crna Gora je u pro&scaron;loj godini ostvarila rekordnu naplatu budžetskih prihoda, čime je prema&scaron;ila i rekordnu 2019, o čemu se detaljan izvje&scaron;taj može naći na sajtu Ministarstva.

Spajić: Rast januarskih prihoda prvi dokaz da je "Evropa sad" održiva

PRIHODI DRŽAVNOG BUDŽETA U JANUARU 106,7 MILIONA EURA

Pored bavljenja planinarenjem, sportom i pčelarstvom, Podgoričanin Predrag Laku&scaron;ić podjednako je uspje&scaron;an i u kuhinji. Naročito ga privlači poslastičarstvo, pa ne čudi &scaron;to su njegovi specijaliteti raj za sva čula. Spoj ukusa, mirisa i savr&scaron;enog izgleda ne&scaron;to je &scaron;to posebno odu&scaron;evljava sladokusce, a u jednom su svi saglasni - Peđinim čokoladama i domaćim pralinama te&scaron;ko da se može odoljeti.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/čokolade6.jpg" alt="" width="628" height="819" />&nbsp; &nbsp; Foto: Dnevno.me
Znanje, ma&scaron;ta, ljubav prema poslu i različiti sastojci odličan su recept za eksploziju ukusa, a o tome kako domaće čokoladne delicije pravi u kućnim uslovima, Laku&scaron;ić je govorio za Dnevno.me.
U svijet gastronomije u&scaron;ao je, kaže, sasvim slučajno. Jo&scaron; kao student, tada na trećoj godini Fakulteta za menadžment, otkriva Gastro klub &bdquo;Vuko Mitrović&ldquo;. Gastronomija ga je očarala, a talenat i želja za usavr&scaron;avanjem otvorili su mu brojna vrata i omogućili da posao pretvori u pravu gastronomsku umjetnost.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/čokolada 1.jpg" alt="" width="641" height="614" />Foto: Dnevno.me
U razgovoru za na&scaron; portal Laku&scaron;ić kaže da je znanja sticao &scaron;irom Evrope. Posjećivao je sajmove, upoznavao se sa različitim ukusima, dekoracijama i načinima rada, &scaron;to je kasnije umnogome doprinijelo građenju sopstvenog stila.
Ubrzo je počeo da se bavi i istraživanjem čokolade pa je vrijeme pandemije, kada su nam brojne aktivnosti ograničene, iskoristio da se posveti kreativnom radu te izradi domaćih kakao krem tabli i pralina. Upravo su ova dva proizvoda, koja sprema isključivo u kućnim uslovima, ne&scaron;to po čemu je postao prepoznatljiv. Sve pravi od najkvalitetnijih namirnica, trudeći se da ba&scaron; svakom slatkom zalogajčiću pruži poseban pečat.
&ldquo;Praline nastaju od najfinijih i najboljih čokolada iz Belgije. Ono &scaron;to ih čini posebnim jeste razna kombinacija ukusa među kojima se nalazi čili, biber, malina, pistaći&hellip; Ljubav prema minimalizmu i ljepoti koju vidim u jednostavnosti ih je oblikovalla u male zalogaje koji su prepoznatljivi po mrlji&rdquo;, navodi Laku&scaron;ić.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/čokolada2.jpg" alt="" width="621" height="823" />&nbsp; &nbsp; &nbsp; Foto: Dnevno.me
Način izrade praline nije jednostavan, ali na&scaron; sagovornik priznaje da vrijedi svakog uloženog trenutka.
&ldquo;Proces počinje temperiranjem čokolade, odnosno&nbsp;dovođenjem čokolade od idealne tačke&nbsp;topljenja do idealne tačke hlađenja. Time se postiže sjaj i čvrstina pralina. Punjenja se prave ručno u zavisnosti od želje klijenta. Kako sam po prirodi radoznao volim da eksperimenti&scaron;em sa ukusima. Kroz igru, naizgled nespojivog, dolazim do novih i neobičnih ukusa&rdquo;, poja&scaron;njava Laku&scaron;ić za Dnevno.me.
Osim pralina, podjednako su tražene i Peđine kakao krem table koje nastaju kombinacijom pažljivo biranih namirnica. Paletu ukusa čine one sa dodatkom suvog voća, lje&scaron;nika, indijskog i brazilskog oraha, pistaća, ali i drugog ko&scaron;tunjavog voća.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/čokolade4.jpg" alt="" width="624" height="412" />Foto: Dnevno.me
Iako mnogima njegov posao djeluje ba&scaron; kao iz snova, sagovornik na&scaron;eg portala, kaže da biti čokolatijer zahtijeva mnogo vi&scaron;e od ljubavi prema čokoladi.
Kreativnost, umjetnički i dizajnerski talenat, preciznost, strpljenje ali i prefinjeno nepce dobra su polazna osnova. Takođe, mora voditi računa i o estetici, a o tome možda ponajbolje svjedoče fotografije koje Laku&scaron;ić dijeli na dru&scaron;tvenim mrežama.
Na Instagram stranici &ldquo;Gastro Art&rdquo; priredio je pravi raj za oči svima koji ga prate, a oni koji imaju malo vi&scaron;e vremena mogu dobiti i poneki recept.
Iako mu prvobitni cilj nije bio eksponiranje, ne krije da su mu dru&scaron;tvene mreže donijele korist.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/čokolade5.jpg" alt="" width="623" height="839" />&nbsp; &nbsp; &nbsp; Foto: Dnevno.me
&ldquo;Vremenom sam postao iznenađen rastom broja posjeta i pratilaca na mom profilu&rdquo;, kaže Laku&scaron;ić otkrivajući nam da se, pored spremanja slatki&scaron;a, podjednako dobro snalazi i u pripremi druge hrane.
&ldquo;Kroz dugogodi&scaron;nje iskustvo na raznim pozicijama od &scaron;efa kuhinje ribljih&nbsp;restorana, pastry &scaron;efa do fine dining restorana, razvio sam ljubav prema kuhinji uop&scaron;te. Tako da pravim razna slana jela i&nbsp;riblje specijalitete&rdquo;, priča sagovornik na&scaron;eg portala.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/čokolade8.jpg" alt="" width="616" height="944" />&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Foto: Dnevno.me
Ne krije da su mu saradnju nudile i brojne firme, &scaron;to je i te kako doprinijelo cvjetanju njegovog posla. Osim toga, sve je vi&scaron;e onih koji na drugačiji način i unikatnim poklonom žele da iznenade najbliže, pa tako putem Instagrama redovno poručuju Peđine delicije.
Sve to mu, navodi, daje vjetar u leđa i motivi&scaron;e ga da u tome &scaron;to radi bude jo&scaron; bolji. Zato će, kako nam je kazao za kraj razgovora, osim pro&scaron;irenja asortimana nastojati da, na radost brojnih ljubitelja njegovih specijaliteta, otvori svoj jedinstveni čokoladni kutak u glavnom gradu.

Dok pravi domaće praline i čokolade, Predrag Lakušić sanja o otvaranju sopstvenog čokoladnog kutka u Podgorici

U SVIJET GASTRONOMIJE UŠAO SLUČAJNO

Jedan majstor objasnio je koji program na ma&scaron;ini za pranje ve&scaron;a ne bi trebalo često da koristimo ako ne želimo da nam se pokvari.
Naime, on je na TikToku detaljno objasnio za&scaron;to ne bi trebalo da koristimo program za brzo pranje ve&scaron;a, ali i kako česta upotreba pomenutog programa dalje utiče na funkcionalnost ve&scaron; ma&scaron;ine. Ukoliko perete odjeću napravljenu od laganijih materijala - tada i možete da se koristite program za brzo pranje (ali ne često).
Međutim, kada je u pitanju garderoba napravljena od težih materijala, tada ona predstavlja veliko opterećenje za ma&scaron;inu, pa se brzi program za pranje nikako ne preporučuje. Pomenuti majstor je za obja&scaron;njenje problema dao primer pranja pe&scaron;kira. S obzirom da pe&scaron;kiri postanu izuzetno te&scaron;ki kad se napune vodom, brzo pranje od 28 minuta može da o&scaron;teti bubanj.
"Kada ma&scaron;ina radi jako brzo, pe&scaron;kiri se zajedno skupe, a to dovodi do velikog opterećenja bubnja. Tada ma&scaron;ina počinje da 'lupa' i da se pomjera", rekao je on.
Koji program je najbolji za kori&scaron;ćenje ukoliko nemate vremena za pranje
"Ako nemate puno vremena, bolje izaberite program pranja ve&scaron;a za pamučne stvari, &scaron;to obično traje oko dva i po sata. Zatim pritisnite postavku brzine kako biste skratili vrijeme na oko sat i po. To će ve&scaron; ma&scaron;ini dati dovoljno vremena da sve pravilno očisti bez dodatnog opterećenja na nju", tvrdi majstor.

Majstor otkrio koji program za pranje veša morate da izbjegavate

ČESTA UPOTREBA KVARI MAŠINU

Strah od letenja jedan je od najče&scaron;ćih ljudskih strahova, a procjenjuje se da se jedan od deset ljudi boji leta avionom.
Za taj strah postoje mnogi razlozi, a neki od njih su strah od visine, klaustrofobija, strah od nesreće uzrokovane lo&scaron;im vremenom, nelagoda usled turbulencija, problemi pri polijetanju i slijetanju...
Međutim, s dijelom ovih strahova lak&scaron;e ćete se suočiti uz prave informacije, a časopis Reader's Digest prenio je nekoliko korisnih savjeta koje su s njima podijelili piloti i stjuardese.
Ako se bojite nevremena, birajte jutarnje letove
Prvi savet se odnosi na one koji strahuju od toga da bi se avion mogao sru&scaron;iti zbog nevremena, koji bi trebali letjeti jutarnjim letovima jer je u popodnevnim satima mnogo veća &scaron;ansa za oluju.
A kad je već reč o nevremenu, valja napomenuti i kako munje ne mogu nauditi avionima koji su dizajnirani i izrađeni tako da to mogu podnijeti.
<div class="content-single-wrap">
Dobro je znati da turbulencije nisu opasne, iako tako djeluju. Nije moguće da turbulencija sru&scaron;i avion.&nbsp;Piloti&nbsp;ne izbegavaju turbulencije zato &scaron;to se boje da će avionu pokidati krila, nego zato &scaron;to su naporne.
Reader's Digest prenosi i neke zgodne trikove koji se tiču prostora u avionu, pa tako pi&scaron;u da je avion poput klackalice, najstabilniji na sredini.
Prema tome, svako eventualno pomjeranje tijela putnika biće manje u slučaju da sjede na sredini aviona, blizu krila.
Ako vam je uvek hladno, najprijatnije će vam biti u zadnjem dijelu aviona. Ali ako vam je potrebniji svežiji vazduh, birajte prednji dio, jer vazduh u avionu struji od prednjeg ka zadnjem dijelu.
&nbsp;
</div>

Kako se izboriti sa strahom od letenja

UZ NEKOLIKO JEDNOSTAVNIH SAVJETA MOŽETE GA POBEDITI

Optičke iluzije su zapanjujuće stvari. Neke nam mogu pomoći da utvrdimo da li nam je dominantnija lijeva ili desna strana mozga, dok nam druge mogu reći kako se zaista osjećamo.
Video crno-bijele ilustracije podijeljen je na platformi TikTok, a gledaoci su upitani da li vide pehar ili dva lica, koja su okrenuta jedno drugom. U zavisnosti od toga &scaron;ta prvo vidite na slici, ova optička iluzija može vam pomoći da shvatite koji ste tip ličnosti.
"Ukoliko prvo vidite pehar, vi ste mirna i rezervisana osoba. Nije vam potreban spolja&scaron;nji izvor energije i motivacije - dobro ste dok ste u svojim mislima i sopstvenom svetu", obja&scaron;njeno je u videu.
<blockquote class="twitter-tweet">
<blockquote class="twitter-tweet">
<a href="https://t.co/jzSqSrr7AI">pic.twitter.com/jzSqSrr7AI</a>
&mdash; pensador (@sakriosamime) <a href="https://twitter.com/sakriosamime/status/1508421930692530177?ref_src=twsrc%5Etfw">March 28, 2022</a></blockquote>
</blockquote>
"Neki od nedostataka ovog tipa ličnosti - imate tendenciju da brinete o sitnim, nevažnim detaljima, &scaron;to vas može spriječiti u tome da vidite &scaron;iru sliku."
Međutim, ako vidite dvije osobe, licima okrenute jedna drugoj, vi ste ekstrovertna osoba.
"Vi volite da provodite vrijeme sa ljudima i zbog toga vam je važno da oni koji vas podržavaju zrače pozitivnom energijom. Vi vidite stvari iz &scaron;ireg ugla i ne zamarate se sitnicama", rečeno je dalje u videu, pi&scaron;e The Sun.

Optička iluzija – ono što prvo ugledate otkriva da li ste više ekstroverti ili introverti

OBAVEZNO PROVJERITE

Nema gre&scaron;aka, ima samo dužih i kraćih puteva do cilja! A, kada imate izbor, zapamtite da ponekad možete da izaberete vi&scaron;e stvari, i da ne odustanete ba&scaron; ni od jednog sna &ndash; to poručuje Baranka Kristina Đenđinović,&nbsp; buduća naučnica koja se bavi glumom, baletom, poezijom.
Za riječ odustati, sagovornica u serijalu &ldquo;Najbolje iz Crne Gore&rdquo; ne zna, tačnije ne želi da zna.
&ldquo;Nijesam neko ko odustaje, to nikako, i smatram da mi je ta osobina pomogla da prebrodim i one malo teže dane&rdquo;, poruka je Đenđinović čiji je obrazovni put počeo u učionicama barske gimnazije.
&ldquo;S obzirom na to da sam osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;ila kao dobitnik diplome &ldquo;Luča A&rdquo;, na&scaron;la sam se pred te&scaron;kim i izazovnim izborom budućeg poziva&rdquo;, priča nam Đenđinović.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/andjela- najbolje iz crne gore.jpg" alt="" width="502" height="424" />
Foto: Privatna arhiva
Donoseći važnu životnu odluku - odabir fakulteta, Đenđinović priznaje da je i&scaron;la iz krajnosti u krajnost.
Bila je, kaže, i ostala veliki zaljubljenik u književnost i govorni&scaron;tvo, pa su svi iz njenog okruženja mislili da će to biti njen izbor.&nbsp;
Dobila je, takođe, ponudu da se usavr&scaron;ava na Baletskoj Akademiji u Plovdivu, pa je uporedo sa gimnazijom zavr&scaron;ila i baletsku &scaron;kolu &bdquo;Princeza Ksenija&rdquo;.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/andjela- najbolje iz crne gore 2.jpg" alt="" width="513" height="615" />
Foto: Privatna arhiva
Ipak, na kraju je, kaže, iznenadila i okolinu i sebe i vratila se svojoj prvoj ljubavi &ndash; biologiji.&nbsp;
&ldquo;Iako sam stvarno jako dugo razmi&scaron;ljala, znala sam da neću pogrije&scaron;iti sa biologijom, jer je jo&scaron; u osnovnoj &scaron;koli bila predmet moje fascinacije. Nakon položenog ispita nivoa C1 njemačkog jezika, i prijemnog ispita na fakultetu postala sam jedan od 90 000 studenata glavnog bečkog univerziteta", navodi Đenđinović.
S obzirom na reputaciju, i bogatstvo ponude smjerova, veliko interesovanje među studentima iz svih krajeva svijeta za univerzitet&nbsp; u Beču sasvim je opravdano, smatra na&scaron;a sagovornica.
Nakon zavr&scaron;ene prve godine osnovnih studija gdje je izučavana kompletna op&scaron;ta biologija, Đenđinović je dobila priliku da odabere konkretno polje biologije u daljem procesu obrazovanja.&nbsp;
&ldquo;Veliki sam fan ovoga sistema, a moj izbor bio je smjer: Mikrobiologija i genetika. Tokom studiranja, iskoristila sam povoljnosti Erasmus+ programa mobilnosti, i provela &scaron;est mjeseci na Sveučili&scaron;tu u Zagrebu.
Svoje studije krunisala sam diplomskim istraživanjem tokom koga sam izučavala jednu jako rijetku arheju i virus koji je inficira, i tako sam prije tačno godinu dobila zvanje dipl.mikrobiologa i genetičara&rdquo;, kaže Đenđinović.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/andjela z- najbolje iz crne gore 3.jpg" alt="" width="497" height="606" />
Foto: Privatna arhiva
Za master program odabrala je smjer molekularne medicine na odsjeku za molekularnu biologiju, takođe u Beču.&nbsp;
&ldquo;Ova grana molekularne biologije nastoji da &bdquo;ispravi gre&scaron;ke&ldquo; u ljudskom organizmu na molekularnom nivou, a sabornica je farmacije i medicine u bici za izlječenje mnogih bolesti.
Program na mom fakultetu je odličan i studenti uživaju slobodu pri izboru predmeta, vježbi, projekata &ndash; sve u skladu sa interesovanjima&rdquo;, kaže Đenđinović koja trenutno boravi u Sloveniji, gdje radi na projektu iz oblasti mikrobijalne ekologije i fiziologije bakterija.&nbsp;
Član je naučno-istraživačkog tima na Katedri za Mikrobiologiju biotehničkog fakulteta u Ljubljani, a istraživanje je, kako obja&scaron;njava, fokusirano na razumijevanje mehanizama i posljedica interakcija između sojeva Bacillus Subtilis i Salmonella Typhimurium, pri formiranju biofilmova.&nbsp;
Osvrnula se i na sistem obrazovanja u Austriji i Crnoj Gori koji se, tvrdi, umnogome razlikuju.
&ldquo;Obrazovni sistem Austrije može da posluži kao odličan primjer Univerzitetu u Crnoj Gori, kada je u pitanju organizacija nastave, ali i raznolika ponuda predmeta, kurseva, smjerova. Studije u Austriji prilagođene su svima, predavanja nijesu obavezna, pa se studiranje vrlo lako da uskladiti sa ostalim obavezama&rdquo;, smatra Đenđinović.
Ono &scaron;to, prema njenom mi&scaron;ljenju, nedostaje fakultetima u Crnoj Gori je fokus na praktični dio nastave.&nbsp;
&ldquo;Svjesna sam da su neki teorijski predmeti ispraćeni vježbama, ali akcenat je jo&scaron; na teorijskom umjesto na praktičnom. Iz ugla biologa, dobro opremljene laboratorije su uslov broj jedan, i zahvalna sam &scaron;to sam imala priliku da ba&scaron; u takvim uslovima napravim svoje prve korake u svijetu nauke&rdquo;, kaže Đenđinović.&nbsp;
Kao veliku manu studiranja u Beču navodi broj studenata koji žele da pohađaju nastavu.
&ldquo;Tokom studija sam se vječito &bdquo;borila&ldquo; za mjesto na predavanjima, na vježbama, u laboratoriji. Prirodno, ni profesori nemaju vremena da se posvete svakom studentu ponaoosob, pa smo često ostajali uskraćeni za odgovor, ili konsultacije&rdquo;, priča nam Đenđinović.
No, uprkos svim pote&scaron;koćama, kaže da uživa u svakom trenutku, te da ne bi promijenila niti jedan detalj.&nbsp;
&ldquo;Studiranje na stranom jeziku, van granica svoje države, svakako je &nbsp;izazovno, samo po sebi. Prije odlaska na studije, često sam imala pote&scaron;koće da pronađem filtrirane, provjerene i pouzdane informacije na internetu, koje su se ticale procesa upisivanja fakulteta, nekih birokratskih stvari... Tada sam pomislila kako bi bilo mnogo lak&scaron;e čuti ovakve informacije od nekoga, ko se sa svim tim i sam suočio. Igrom slučaja, danas sam dio jedne takve organizacije, koja okuplja crnogorske studente u inostranstvu&rdquo;, kaže na&scaron;a sagovornica.&nbsp;&nbsp;
Tako je u posljednje četiri godine aktivan član OCSI - Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu, odnosno član Upravnog Odbora OCSI i lokalni koordinator za Beč.&nbsp;
&ldquo;Upravo pozicija lokalnog koordinatora podrazumijeva da posjedujem i pružam informacije vezane za studiranje u Beču, fakultete, procese upisa, sistem viziranja, smje&scaron;taj &hellip;Često mi se javljaju mladi ljudi koji svoje obrazovanje žele da započnu ili nastave u Austriji, i uvijek mi bude drago kada uspijem biti od pomoći. Osim tog vida informisanja, OCSI često organizuje različite sajmove studiranja, info sesije, projekte i radionice, a sve u cilju pružanja informacija o studijama vani&rdquo;, kaže Đenđinović.
Đenđinović nije dobitnica stipendije, jer za njeno polje studija stipendije za crnogorske studente u Austriji ne postoje. Ipak, uvijek se, kaže, može naći neki program mobilnosti, plaćena praksa...
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/andjela- najbolje iz crne gore 3.jpg" alt="" width="444" height="537" />
Foto: Privatna arhiva
U razgovoru za portal Dnevno.me, Đenđinović uporedila je dru&scaron;tveni ambijent i kulturu Austrije i Crne Gore.
"Beč je grad sa vi&scaron;evjekovnom tradicijom, koju neupitno njeguje, ali je, takođe, futuristički nastrojen i usvaja razne segmente modernog doba. Ovaj grad je uspio da izdvoji najbolje iz oba doba, i samim tim postane jedan od gradova sa najboljim kvalitetom života Evropi. Ima bogatu ponudu kada su posrijedi kulturni događaji, koncerti, opere, festivali i uvijek se moze naći po nesto za svačiji ukus&rdquo;.
Govoreći o dru&scaron;tvenom ambijentu, Austrijanci jesu zatvoreniji mentalitetom, i nema nevidljive opu&scaron;tenosti koja često vlada u Crnoj Gori, utisak je Đenđinović.
&ldquo;Izuzetno su fokusirani na posao, ali vikend maksimalno po&scaron;tuju i koriste za izlete, rekreaciju i uživanje&rdquo;, priča nam Đenđinović.
Neminovno je, kaže, i da će po zavr&scaron;etku projekta u Ljubljani vratiti u Beč, gdje će odraditi istraživanje koje će joj biti osnov za magistarski rad.&nbsp;
&ldquo;Pandemija nam je poslužila i kao opomena da je ponekad nezahvalno planirati na duže staze. Tako da korake koji će uslijediti, nijesam isplanirala, a ni odlučila između nastavka karijere u naučno-istraživačkom pravcu ili primjeni svog znanja u industriji&rdquo;, kaže Đenđinović koja razgovor za Dnevno.me zavr&scaron;ava porukom o&nbsp; rodnoj grudi:
&ldquo;Ja uvijek vidim svoj život u Crnoj Gori, ali &ndash; sve u svoje vrijeme&rdquo;.

"Nema grešaka, ima samo dužih i kraćih puteva do cilja"

BUDUĆA NAUČNICA SA PRESTIŽNOG FAKULTETA U BEČU

Nekada je dovoljno da samo jedna osoba vjeruje u vas i da iz toga izvučete iskonsku prvu motivaciju, a ja sam imala nesvakida&scaron;nju sreću da imam vi&scaron;e takvih osoba, kaže sagovornica u serijalu &ldquo;Najbolje iz Crne Gore&rdquo;, mlada umjetnica iz Herceg Novog, sopran Anđela Spaić koja na pitanja portala Dnevno.me odgovara iz Beča i to sa fakulteta koji je 2019. progla&scaron;en za najbolji svjetski fakultet u oblasti izvođačkih umjetnosti.
&ldquo;Moj put počeo je u hercegnovskoj gimnaziji, a zavr&scaron;io (makar poglavlje u Crnoj Gori) 2019. u Srednjoj umjetničkoj &scaron;koli za muziku i balet 'Vasa Pavić'. Ovo je moja treća godina u Beču na Univerzitetu za muziku i izvođačke umjetnosti Beč (MDW)&rdquo;, priča Spaić i priznaje da je prije tri godine u Austriju do&scaron;la prilično zbunjena na prijemni ispit:&nbsp;
&ldquo;Da sam opet pred tom odlukom, uradila bih mnogo vi&scaron;e istraživanja o svemu &scaron;ta me može zateći i snaći na prijemnom ispitu, umjesto &scaron;to sam uložila svu svoju koncentraciju u spremanje same materije za prijemni ispit&ldquo;, priča na&scaron;a sagovorica koje ima korisne savjete za sve buduće studente koji odluče da studije nastave u inostranstvu.&nbsp;
&ldquo;Jasno je, ne možemo uvijek imati sve situacije pod kontrolom, ali ne&scaron;to &scaron;to iskustvo polaganja prijemnog u stranoj zemlji može učiniti znatno manje stresnim je poznavanje jezika, praćenje rada izabranog fakulteta na dru&scaron;tvenim mrežama, imati paket interneta za to vrijeme...To su, zapravo, jednostavne praktične stvari koje će vam pomoći da se osjećate kao da poznajete teritoriju bolje i to će vam biti od izuzetne pomoći&rdquo;, kaže Spaić.&nbsp;
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/3 naslovna.jpg" alt="" width="739" height="462" />
Foto: Privatna arhiva
Na&scaron;a sagovornica osvojila je &scaron;est prvih nagrada na državnim i međunarodnim takmičenjima, i učestvovala je u brojnim projektima tokom &scaron;kolovanja u Crnoj Gori.&nbsp;
Kaže i da je izuzetno zadovoljna muzičkim obrazovanjem koje je stekla u Crnoj Gori i smatra da je to rezultat centralizovane kvalitetne muzičke zajednice u Podgorici, zbog koje je morala da se preseli u glavni grad kada je odlučila da se muzikom bavi profesionalno.
&ldquo;Kada pričamo o visokom obrazovanju, nemam iskustva sa (na&scaron;om jedinom) akademijom na Cetinju, jer odsjek za solo pjevanje ne postoji. Mislim da je najveći problem sa kojim se mladi profesionalni muzičar suočava u Crnoj Gori nedostatak prilika, projekata, poslova, te se ljudi okreću pedagogiji koja ostaje praktično jedini izvor stabilnih prihoda&rdquo;, smatra Spaić.&nbsp;
U Austriji to jednostavno nije slučaj, obja&scaron;njava sagovornica portala Dnevno.me.
&ldquo;Ne postoji scenario u kojem bi vam bilo ponuđeno da izađete na scenu i otpjevate ili odsvirate jednu jedinu notu koja nije ugovorom utvrđena i plaćena&rdquo;, tvrdi Spaić koja dalja navodi i da joj je tokom studiranja najveći izazov bilo izaći na kraj sa pandemijom koronavirusa koja je, kako kaže, u svakoj mogućoj formi testirala njeno strpljenje.&nbsp;
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/adjela- privatno.jpg" alt="" width="828" height="622" />
&nbsp;Foto: Privatna arhiva
U bogatoj biografiji Spaić, između ostalog, stoji i da je debitovala na festivalu Operosa 2018, kao članica horskog ansambla u operi &bdquo;Karmen&ldquo; Žorža Bizea, a 2019, bila je angažovana u operi &bdquo;San ljetnje noći&ldquo; Feliksa Mendelsona. Prije dvije godine, na poziv Ljetnjeg kampa za kamernu muziku, u organizaciji KIC-a &bdquo;Budo Tomović&ldquo;, izvela je s ansamblom violončela, &bdquo;Kantilenu&ldquo; iz opusa Bachianas Brasilerias Hektora Vila-Lobosa, premijerno za crnogorsku publiku. Svoj prvi solistički koncert priredila &nbsp;je u Herceg Novom 2019, u saradnji sa pijanistkinjom Nata&scaron;om Popović.
Tokom studija u Austriji Spaić je nastupala u pozori&scaron;tu &bdquo;Scholss&ldquo;, u okviru palate &Scaron;enbrun. Osim toga, učestvovala je u produkciji opere &bdquo;Didona i Enej&ldquo; Henrija Persla, u režiji Adriane Hernandez-Flores, kao i u adaptaciji Mocartove opere &bdquo;Čarobna frula&ldquo; u režiji Heder Tan. &nbsp;
Sarađivala je i sa pijanistkinjom Rizom &Scaron;imicu, na projektu kamerne muzike u produkciji fakulteta gdje studira.
&ldquo;Ipak, Pučinijevi "Boemi" imaju posebno mjesto u mom srcu, kako je moja prva velika uloga bila upravo Muzeta u januaru ove godine u teatru palate &Scaron;enbrun, koja je bila potpuno transformisana za ovu modernu produkciju&rdquo;, kaže Spaić.&nbsp;
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/andjela-privatno 2.jpg" alt="" width="571" height="857" />
&nbsp;Foto: Privatna arhiva
Budući da Crna Gora nema operu, pitali smo Spaić kako i gdje planira da gradi opersku karijeru nakon zavr&scaron;enog &scaron;kolovanja:&nbsp;
&ldquo;Do kraja osnovnih studija sam vezana za Beč, &scaron;to znači da me u većem dijelu godine možete pronaći tu, a ljeti sam u Salzburgu kao i svi muzičari Evrope&hellip;U Crnoj Gori nažalost ne postoji nijedno radno mjesto za mene, ali bih se rado vratila ovoj temi čim se to promjeni. Ako CNP ili Muzički centar imaju u planu postaviti jo&scaron; jednu operu, definitivno ne bih imala ni&scaron;ta protiv da nekoliko mjeseci provedem u Crnoj Gori&rdquo;, kaže Spaić, uz zaključak da su je beskrajna ljubav prema svojoj profesiji i izuzetna disciplina doveli do ispunjenja dosada&scaron;njih ciljeva.&nbsp;
&ldquo;Mladima bi željela da poručim: Ne pla&scaron;ite se, budite samouvjereni i prodorni kada se radi o va&scaron;im karijerama.Pitajte, pi&scaron;ite mejlove i koristite sve resurse koji su danas dostupni. Izaberite najbolje jer, na kraju, samo vi živite sa sopstvenim odlukama&rdquo;, poruka je Anđele Spaić.
&nbsp;

"Ne plašite se, budite samouvjereni i prodorni kada se radi o vašim karijerama"

STUDENT FAKULTETA KOJI JE PROGLAŠEN ZA NAJBOLJI NA SVIJETU U OBLASTI  IZVOĐAČKIH UMJETNOSTI

"Najbolje iz Crne Gore" i Amir Kolić- srednjo&scaron;kolac iz Bijelog Polja koji je dobio impresivnu ponudu da bude počasni student na čuvenom Tehnolo&scaron;kom institutu Masačusets - MIT osnovanom 1861. koji važi za jednu od najboljih akademskih institucija na svijetu.
O značaju ponude, najbolje svjedoče sljedeći podaci- stopa prihvaćenih učenika na MIT-u je oko sedam odsto u konkurenciji najtalentovanijih učenika iz čitavog svijeta.
Prezicnije, za ponudu Masačusetskog tehnolo&scaron;kog instituta (MIT), Kolić se morao izboriti rezultatom koji ima samo 0.1 odsto svih upisnika na svjetskom nivou, pri tom za prijemni ispit je maksimalni broj bodova 1600, Kolić je imao 1550!
Interesantan podatak je i da je Nobelovu nagradu osvojilo 26 biv&scaron;ih studenata MIT-a.&nbsp;
Takođe, prema raspoloživim podacima količina novca koju MIT dobija i tro&scaron;i na naučna istraživanja je među najvećima od svih univerziteta u Americi - tako je samo u jednoj godini bilo izvdojeno 9,98 milijardi dolara!
Osim za prestižni MIT, na&scaron; sagovornik aplicirao je za jo&scaron; neke univerzitete u Americi.
&bdquo;MIT mi je već javio, dok od ostalih univerziteta jo&scaron; očekujem odgovore, a ti univerziteti su: Stanford, Brown, Worcester Polytechnic Insitute, Harvard, Princeton&ldquo;, navodi Kolić koji o&nbsp; impresivnim ponudama u razgovoru za na&scaron; portal kaže:
&bdquo;Ponude u Evropi su bile jedno veoma dobrodo&scaron;lo iznenađenje, ti univerziteti su prepoznali moje rezultate i odlučili da me pozovu na njihove Honors programe s obećanjem stipendije.
Honors programi, uglavnom, podrazumijevaju veće akademske zahtijeve od studenata kroz teže, ali i isplativije studijske programe. Takođe sam dobio sličnu ponudu od Univerziteta Floride gdje sam i aplicirao", obja&scaron;njava Kolić.
Čast je, dodaje, biti prepoznat od institucija sa dugogodi&scaron;njom tradicijom uspjeha i inovacije.
&nbsp;&bdquo;U mojoj generaciji nijesam svjestan drugih učenika koji su dobili ponude za univerzitete koji su mene do sada primili. Znam za prijatelje sa UWC-a koji su dobili slične ponude, uglavnom u Americi. UWC u Mostaru nije imao ponudu od MIT-a već nekoliko generacija koliko ja znam, a i dobiti takvu ponudu je rijetkost na svjetskom nivou&ldquo;.
Kako kaže Kolić, vrlo brzo počeo je svoju &bdquo;karijeru&ldquo; takmičarske matematike u sedmom razredu osvojiv&scaron;i prvo mjesto sa punih 100 bodova na Olimpijadi Znanja u Podgorici.&nbsp;
&bdquo;U osnovnoj &scaron;koli sam putem interneta i kroz enciklopedije čitao i sakupljao znanje iz čiste znatiželje. Odmah sam se zainteresovao za računare i kroz internet uglavnom naučio engleski jezik.
Ubrzo sam se i upoznao sa svijetom matematike koji sam od prvog trenutka zavolio. Učio bih i istraživao individualno, ponovo iz čiste znatiželje, dok to nije primjećeno od strane nastavnica matematike u &scaron;koli", kaže Kolić.&nbsp;
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/kolic- privatna arhiva 1.jpg" alt="" width="576" height="432" />Foto: Privatna arhiva
Poslije osnovne &scaron;kole, Kolić je upisao gimnaziju &bdquo;Miloje Dobra&scaron;inović&ldquo;, sa ciljem da svoje srednjo&scaron;kolsko obrazovanje zavr&scaron;i u inostranstvu.Stoga se i prijavio na konkurs za stipendiju Koledža Ujedinjenog Svijeta, zajednice &scaron;kola &scaron;irom svijeta koje rade nastavu po internacionalnoj IB diplomi.
Izborna komisija donijela je odluku da je zaslužan stipendije, pa&nbsp; tako Amir Kolić srednjo&scaron;kolsko obrazovanje nastavlja, i trenutno zavr&scaron;ava, na UWC-u u Mostaru.
&bdquo;Kao &scaron;to sam već napomenuo, već pri upisu u srednju &scaron;kolu planirao sam da apliciram za stipendije za odlazak u inostranstvo. Znao sam da postoje prilike poslije drugog razreda srednje &scaron;kole od raznih prijatelja koji su aplicirali i istraživali o tome, ali za UWC sam saznao tek kasnije od prijateljice koja je već i&scaron;la na IB program i profesorice engleskog jezika koja me je informisala o raznim stipendijama&ldquo;, priča nam Kolić.&nbsp;
Osim &scaron;to je dobitnik stipendije za UWC u Mostaru, na&scaron; sagovornik učestvovao je na Balkanskoj i Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi, gdje je takođe bilježio značajne rezultate.
Najveći izazov tokom dosada&scaron;njeg procesa obrazovanja bili su mu, kaže, individualni rad i stvaranje mogućnosti da se osloni na samog sebe.
&bdquo;Veliki dio spremanja za takmičenja iz matematike svodio se na želju da sam radim zadatake i nalazim materijale online. Dodatno, iako mi je dolazak u Mostar jedna od najljep&scaron;ih stvari koja mi se dogodila, mijenjanje sredine i navikavanje na samostalan život je, takođe, bilo izazovno&ldquo;.
No, izazovi tek slijede za mladog Bjelopoljca:
&bdquo;Trenutno poku&scaron;avam &scaron;to vi&scaron;e da uživam u posljednjim mjesecima u Mostaru, dok polako razmatram sljedeće korake vezane za odlazak na univerzitet. Iako ne mogu reći ni&scaron;ta zasigurno, najvjerovatnije će moja sljedeća stanica biti MIT, jer je to ipak univerzitet gdje imam nevjerovatne prilike za studiranje oblasti koje mene zanimaju, kao &scaron;to su matematika, računarske nauke i ekonomija, kao i da steknem dosta praktičnog znanja u tim oblastima i upoznam buduće kolege i nove prijatelje&ldquo;, uvjeren je Kolić.
Iako mlad, na&scaron; sagovornik zna da za uspjeh važi komplikovan recept sa dosta "sastojaka", od kojih se neki izdvajaju.
&bdquo;Mislim da je radoznalost, želja da naučim ne&scaron;to novo i napredujem koja je nevezana od zahtjeva &scaron;kole i strast prema nauci ono &scaron;to mi je pomoglo da i u najtežim periodima i velikim izazovima ostanem čvrsto pri onome &scaron;to me iskreno ispunjava&ldquo;, kaže Kolić za portal Dnevno.me i napominje da bi volio da stečenim znanjem jednog dana doprinese boljoj budućnosti Crne Gore.&nbsp;
&bdquo;U svakom slučaju, volio bih svoj život poslije Amerike provesti u Evropi. Iako mi prijatelji koji su već u Americi kažu da je to obećanje te&scaron;ko održati nakon &scaron;to se jednom čovjek otisne, trenutno se čvrsto držim tog stava. Dodatno, od Crne Gore sumnjam da ću se ikada moći kompletno otisnuti, makar to bila ljeta provedena u domovini, uvijek ću biti privržen za jedino mjesto gdje mogu iskreno odmoriti.&nbsp; To su moji okvirni planovi, a vrijeme će pokazati svoje&ldquo;, priča nam Kolić.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/kolic- privatna arhiva.jpg" alt="" width="435" height="616" />
Foto: Privatna arhiva
Na putu uspjeha za koji, kako kaže, ne postoji jednostavan recept, Kolić izdvaja jedan &bdquo;sastojak&ldquo; koji treba "hraniti", koji je nezamjenljiv i koji svemu daje smisao:&nbsp;
&bdquo;Nemojte izgubiti strast prema svojim interesima i talentima i uvijek pogledajte u sebe i razumijte &scaron;ta iskreno želite i &scaron;ta možete promijeniti. Sa strpljenjem i trudom, ali i jednako bitnim odmorom, idite ka onome &scaron;to želite i hrabro razgledajte sve oko vas na tom putu. Nekada možete otvoriti nova vrata koja su vas čekala, a da to nijeste ni očekivali&ldquo;, zaključuje sagovornik u na&scaron;em serijalu "Najbolje iz Crne Gore".
&nbsp;

"Za uspjeh važi komplikovan recept sa dosta 'sastojaka', jedan nezamjenljiv - strast"

BJELOPOLJAC SE IZBORIO ZA ČUVENI MIT

Test Vijest

Vijest test

Test Crnom Gorom

Crnom Gorom Test

U Herceg Novom boravi 3.169 turista, &scaron;to je 352 odsto ostvarenog prometa gostiju u istom pro&scaron;logodi&scaron;njem periodu, saop&scaron;teno je iz lokalne Turističke organizacije.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 2,76 hiljada, a domaćih 413.
U hotelima boravi 1,13 hiljada turista, a u domaćinstvima njih 2,04 hiljade.
U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.

U Herceg Novom 3.169 turista

PODACI LOKALNE TURISTIČKE ORGANIZACIJE

Glavni grad će u okviru poslova privrednog dru&scaron;tva Putevi d.o.o. uskoro početi sa pružanjem dijela usluga javnog prevoza na teritoriji Podgorice.
"Osim savremenih vozila, angažovanjem profesionalaca koji ispunjavaju uslove koji su propisani zakonom za ovu vrstu djelatnosti, doprinijećemo kvalitetnoj i profesionalnoj usluzi. Sve veći broj na&scaron;ih sugrađana, ali i onih koji posjećuju na&scaron; grad, odlučiće se na korićenje javnog prevoza i uvjereni smo da će biti zadovoljni.&nbsp;Putevi će za potrebe gradskog prevoza angažovati vozače, za&scaron;titare sa licencom i kontrolore", navode iz Glavnog grada.
Iz lokalne uprave su pozvali sve zainteresovane da se prijave za ova radna mjesta "ako smatrate da možete doprinijeti ispunjenu na&scaron;e vizije, možete iskazati interesovanje, odnosno poslati radne biografije na: pgprevoz@podgorica.me, te dobiti dodatne informacije".
"Takođe, obavje&scaron;tavamo zainteresovane da će Putevi d.o.o. uskoro raspisati javne oglase za zapo&scaron;aljavanje potrebnog kadra za vr&scaron;enje javnog prevoza", saop&scaron;tili su iz Glavnog grada.

Glavni grad angažuje profesionalce u cilju modernizacije gradskog prevoza

USKORO RASPISIVANJE JAVNIH OGLASA

Ovo su činjenice o bipolarnom poremećaju koje niste znali, kažu stručnjaci.
Bipolarni poremećaj dramatično utiče na raspoloženje i može dovesti do epizoda depresije i uzbuđenja, &scaron;to može uticati na nečije zdravlje, produktivnost i odnose. Život sa bipolarnim poremećajem nije lak.
Bipolarni poremećaj utiče na svaki aspekt života, na poslu, u vezama, pa čak i u svakodnevnim zadacima kao &scaron;to su tu&scaron;iranje ili spavanje...
Uglavnom dolazi sa drugim bolestima. Ova bolest utiče na osobu fizički u vidu grčeva, migrene i metaboličkih poremećaja.
Ba&scaron; kao i otisci prstiju, ne postoje dva potpuno ista bipolarna poremećaja. Dijagnoza se značajno razlikuje, &scaron;to otežava karakterizaciju bolesti i propisivanje liječenja za nju.
Istraživački tim sa Univerziteta u Mičigenu sproveo je studiju o bipolarnom poremećaju gdje je otkrio da se tome ne može dati jedan osnovni uzrok jer je uglavnom rezultat kombinacije biolo&scaron;kih i faktora sredine.
Neki ljudi, kažu stručnjaci, ne znaju da imaju ovaj poremećaj, a uglavnom se manifestuje kroz nagle promjene raspoloženja.

Nagle promjene raspoloženja ukazuju na tešku dijagnozu

ŽIVOT SA BIPOLARNIM POREMEĆAJEM NIJE LAK

Da li biste željeli da izgubite vi&scaron;ak kilograma? Mnoge dijete vam mogu pomoći u tome, uključujući i u posljednje vrijeme veoma popularnu vojnu dijetu.
Za mr&scaron;avljenje je osim manjeg unosa hrane jednako važan i kvalitet namirnica koje konzumirate, ali i njihov uticaj na va&scaron; organizam.
Sljedeće namirnice nisu samo ukusne i niskokalorične, već one takođe aktivno utiču na skidanje masnih naslaga mijenjanjem odgovarajućih procesa u va&scaron;em organizmu koji reguli&scaron;u apetit i sagorijevanje kalorija.
Kafa
Naučno je dokazano da konzumiranje jedne &scaron;oljice kafe jedan sat prije vježbanja dovodi do sagorijevanja većeg broja kalorija tokom ove fizičke aktivnosti nego u slučaju da ste preskočili svoj omiljeni napitak. Važno je naglasiti, međutim, da ovo važi u slučaju da pijete kafu bez drugih dodataka, kao &scaron;to su &scaron;ećer, &scaron;lag ili mlijeko.
Jaja
Iako su žumanca bogata holesterolom, jaja su ipak pravi izbor ako želite da se rije&scaron;ite masnih naslaga. Ona su bogata proteinima, koji su neophodni za izgradnju va&scaron;ih mi&scaron;ića, a budući da ova namirnica prilično zasićuje, manje su &scaron;anse da ćete nakon obroka sa jajima jesti grickalice, slatki&scaron;e ili drugu nezdravu hranu.
Jabukovo sirće
Konzumiranje dvije ka&scaron;ike jabukovog sirća dnevno dokazano smanjuje apetit, &scaron;to je uz vježbanje jedini siguran put do vitke linije. Ne ustručavajte se da dodate ovu namirnicu va&scaron;oj salati, a možete je kombinovati i sa mesom.
Namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama
Ove namirnice pomažu u skidanju kilograma tako &scaron;to reguli&scaron;u nivo kortizola, tzv. hormona stresa, koji je povezan i sa skladi&scaron;tenjem masti u ijelu. Najvi&scaron;e omega-3 masnih kiselina nalazi se u lososu, sardini, ora&scaron;astima plodovima i sjemenkama.
Zeleni čaj
Ovaj topli napitak vi&scaron;estruko je koristan za ljudski organizam. On pobolj&scaron;ava funkcionisanje mozga, a veoma pozitivno utiče i na zdravlje srca i cjelokupnog kardiovaskularnog sistema. Zeleni čaj takođe sadrži antioksidanse, koji smanjuju rizik dobijanja pojedinih kancera, a osim toga pospje&scaron;uju i sagorijevanje masti.
Maslinovo ulje
Kao i jabukovo sirće, maslinovo ulje možete koristiti kao preliv za salatu, ali i za pripremu mesa i drugih namirnica. Korisno je za mr&scaron;avljenje prije svega zbog toga &scaron;to ubrzava metabolizam, &scaron;to doprinosi većem tro&scaron;enju kalorija.
&nbsp;

Ove namirnice pomažu u skidanju masnih naslaga

UKUSNE I NISKOKALORIČNE

Postoji jedno mjesto s kog možda ne biste smjeli da krenete na mentalno putovanje u ma&scaron;tu, a to je va&scaron; krevet.&nbsp;
Ograničavanje broja aktivnosti koje radite u krevetu olak&scaron;aće dremanje kad za to dođe vrijeme.
Jeste li ikad toliko utonuli u zanimljivu knjigu da su sati prolazili, a vama se činilo kao da se radi o minutima? Možda ste čak osećali kao da vam je život zastao kada ste zakoračili u svijet stranica.
To &bdquo;očaravanje&ldquo; jedna je od mnogih radosti čitanja. Međutim, postoji jedno mjesto s kojeg možda ne biste željeli da krenete na ovo mentalno putovanje, u zemlje bliske i daleke, stvarne i izmi&scaron;ljene; a to je va&scaron; krevet.
Za&scaron;to čitanje u krevetu može otežati spavanje?
Smatra se da ćete ograničavanjem broja aktivnosti koje radite u krevetu olak&scaron;ati sebi dremanje, kad za to dođe vrijeme.
Radi se o treniranju tijela i uma da povežu krevet sa snom.
"Ne želite provoditi puno vreijmena budni u krevetu jer će to dovesti do negativnog uslovljavanja. Va&scaron; mozak neće znati da li trebate tamo da budete budni ili tamo da spavate", obja&scaron;njava dr med. Danijel Rifkin.
Stručnjak za cirkadijalni ritam dr Dejvid Kenavej slaže se da većinu zanimljivih aktivnosti treba držati izvan samog kreveta, uključujući čitanje.
To ne znači da čitanje ne može biti odličan način da se opustite i pripremite za spavanje. Knjige, posebno one fizičke, koje nisu previ&scaron;e mentalno stimulirajuće ili uznemirujuće, mogu nam pomoći i odvojiti nas od dnevnih stresora koji nas mogu držati budnima noću.
Ali idealno bi bilo, kaže Rifkin, da ih čitate izvan svoje spavaće sobe.
"Poku&scaron;ajte pronaći drugo udobno mjesto za čitanje. Kada se osjećate umorno i oči vam postanu te&scaron;ke, tada idite u svoju spavaću sobu kako bi va&scaron; mozak podsvijeesno povezao to mjesto sa snom", savetuje.
Na ovaj način nekako dopu&scaron;tate da se ta pospanost dogodi izvan spavaće sobe tako da kada odete u krevet i prislonite glavu na jastuk brže zaspite.
Kako biste vrijeme čitanja učinili jo&scaron; vi&scaron;e opu&scaron;tajućim, uključite &bdquo;meko&ldquo; toplo osvjetljenje. Dok jarka svetla koja imaju plavu boju u sebi, imaju tendenciju da &scaron;alju energizujući signal telu; prigu&scaron;ena, toplija svijetla su bolja za smirivanje.
Iz tog razloga i neki stručnjaci preporučuju da se u svakoj prostoriji odredi jedno svijetlo za dnevnu upotrebu i jedno za noćno.
Slobodno zapalite svijeću ili pokrenite difuzor, nabacite udobno ćebence ili stavite neku opu&scaron;tajuću melodiju, bilo koju nestimuli&scaron;uću aktivnost koja će vam pomoći da ovo najvažnije prelazno razdoblje između budnosti i spavanja učinite prijatnijim.
Izdvojite sebi ovo vreme za odmor svake noći i ono će dobro doći i va&scaron;em snu, a na kraju i va&scaron;em mentalnom zdravlju i nivou stresa. Stručnjaci za spavanje slažu se da bi svoje krevete trebalo da rezervi&scaron;emo za spavanje i ni&scaron;ta drugo.
Ako često čitate u krevetu i nemate problema sa spavanjem, samo napred. Ali ako vas knjige drže budnima noću, mogli biste čitanje izbaciti iz spavaće sobe, i potražiti novi ugodan prostor za va&scaron;u relaksirajuću noćnu rutinu, prenosi MBG.

Stručnjaci objasnili – evo zašto se čitanje knjiga ne preporučuje u krevetu

POSTOJI JEDNO MJESTO SA KOJEG NE BISTE SMJELI DA KRENETE NA MENTALNO PUTOVANJE U MAŠTU

Test Ekonomija

Ekonomija test

novi post

Test post Galerija

Galerija test post

Test politika

Politika test

sa<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/1.jpg" alt="" width="900" height="675" />

U petak isključenja u više opština

"Crna Gora može biti kredibilan partner u osnivanju Regionalnog centra za obuku u oblasti sajber bezbjednosti"

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno ki&scaron;a, lokalno i pljusak sa grmljavinom, a u planinskim predjelima susnježica i snijeg.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći uglavnom neće biti padavina.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do osam, najvi&scaron;a dnevna od nula do 13 stepeni.

Sjutra oblačno, povremeno padavine

VREMENSKA PROGNOZA

Lider GP URA i mandatar za sastav nove vlade Dritan Abazović čestitao je Svjetski dan osoba sa autizmom.
&ldquo;Danas je Svjetski dan svjesnosti o autizmu. Nastavljamo kroz Savjet za prava djeteta Crne Gore da radimo u interesu na&scaron;e djece, sa posebnim senzibilitetom prema djeci sa autizmom i drugim razvojnim smetnjama&rdquo;, napisao je Abazović.
Pa najavio sljedeće.
&ldquo;Čekamo lijepo vrijeme da zajedno sadimo sadnice drveća. Želimo da svako dijete u Crnoj Gori ima svoje drvo&rdquo;, objavio je Abazović na Tviteru.
<blockquote class="twitter-tweet">
Danas je Svjetski dan svjesnosti o autizmu. Nastavljamo kroz <a href="https://twitter.com/savjetdjecamne?ref_src=twsrc%5Etfw">@savjetdjecamne</a> da radimo u interesu na&scaron;e djece, sa posebnim senzibilitetom prema djeci sa autizmom i drugim razvojnim smetnjama. Čekamo lijepo vrijeme da zajedno sadimo 🌳. Želimo da svako dijete u 🇲🇪 ima svoje drvo. <a href="https://t.co/M94z0AcmQO">pic.twitter.com/M94z0AcmQO</a>
&mdash; Dr Dritan Abazovic (@DritanAbazovic) <a href="https://twitter.com/DritanAbazovic/status/1510328431724089350?ref_src=twsrc%5Etfw">April 2, 2022</a></blockquote>

Abazović: Radimo u interesu najmlađih, sa posebnim senzibilitetom prema djeci sa autizmom

SVJETSKI DAN OSOBA SA AUTIZMOM

U ulici između Kovid ambulante i Op&scaron;te bolnice u Pljevljima, oko 17 sati dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva putnička vozila. Putničko vozilo marke &bdquo;opel korsa&ldquo; pljevaljskih registarskih oznaka, udarilo je u parkirani džip na trotoaru, da bi se zatim prevrnulo.
U udesu je lak&scaron;e povrede zadobio vozač opel korse, koji je zbrinut u Hitnoj medicinskoj pomoći, koja se nalazi u neposrednoj blizini mjesta nezgode, pi&scaron;e PV Informer.
Na lice mjesta su bili iza&scaron;li pripadnici Centra bezbjednosti Pljevlja i Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja.

Saobraćajna nezgoda u Pljevljima, vozilo završilo na krovu, ima povrijeđenih

SUDAR AUTA SA PARKIRANIM DŽIPOM

S.M. (47) i J.M. (43), bračni par iz Bara, povrijeđeni su u saobraćajnoj nezgodi koja se večeras oko 20 sati i 30 minuta dogodila u strogom centru grada.
&bdquo;U Ulici Vladimira Rolovića, kod ugostiteljskog objekta &lsquo;Pulena&rsquo;, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su povrede zadobila dva lica. Na njih je, dok su bili na pje&scaron;ačkom prelazu, naletio automobil&ldquo;, saop&scaron;teno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.
Povrijeđeni su transportovani u Op&scaron;tu bolnicu Bar.
Prema riječima direktora Op&scaron;te bolnice dr Igora Kari&scaron;ika, S.M. je zadobio povredu glave i ljekari su mu, nakon medicinskog zbrinjavanja, predložili da ostane u bolnici na dalje praćenje.
&ldquo;Njegova supruga J.M. ima potres mozga i prelom pubične kosti. Ona je upućena na dalji tretman u Klinički centar Podgorica&rdquo;, informisao je dr Kari&scaron;ik.
Saobraćaj je na toj dionici u prekidu. Uviđaj je u toku.

Bar: U saobraćajnoj nezgodi povrijeđen bračni par

TRANSPORTOVANI SU U OPŠTU BOLNICU BAR

Službenici Uprave policije intenzivno preduzimaju mjere i radnje u odnosu na poruke upućene elektronskom po&scaron;tom na adrese nekoliko institucija i ustanova u Crnoj Gori kojima se uslovno prijetilo aktiviranjem eksplozivnih naprava u &scaron;kolama, saop&scaron;tili su iz UP.
"S tim u vezi, upoznata su i nadležna tužila&scaron;tva, te se sprovode policijsko-tužilačke aktivnosti u cilju utvrđivanja okolnosti upućenih prijetnji, prvenstveno radi otklanjanja eventualne neposredne i ozbiljne opasnosti po ljude i imovinu, ali i radi otkrivanja i rasvjetljavanja krivičnih djela u odnosu na predmetne poruke, uključujući i krivično djelo lažno prijavljivanje", kažu oni.
Između ostalog, kako saop&scaron;tavaju, policija vr&scaron;i obilazak &scaron;kola na teritoriji Crne Gore, i daju se op&scaron;ta i pojedinačna uputstva za postupanje u ovakvim slučajevima.
"Određene su kontakt osobe, koje će biti dostupne 24 časa za kontakt ovih ustanova sa policijom, radi preventivnog djelovanja, sprečavanja krivičnih djela, ali i panike.
U kontekstu naprijed navedenog, posredstvom međunarodne saradnje, preduzimaju se i aktivnosti radi identifikacije osobe ili osoba koje su uputile prijeteće poruke, s obzirom da su poruke poslate posredstvom elektronske po&scaron;te, odnosno domena čiji serveri se nalaze u inostranstvu", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Uprava policije: Prijeteće poruke stigle iz inostranstva, tražimo pošiljaoce, policajci obilaze škole

"OBAVIJEŠTENA NADLEŽNA TUŽILAŠTVA"

Stravični prizori dolaze iz grada Buča kod Kijeva, koji su ukrajinske snage oslobodile od ruske okupacije, tvrde Ukrajinci. Grad su oslobodile ukrajinske snage nakon &scaron;to je postao popri&scaron;te te&scaron;kih borbi.
Savjetnik ukrajinskog ministra vanjskih poslova Anton Gera&scaron;čenko na Twitteru je objavio video razorene Buče koja je gotovo potpuno sravnjena sa zemljom.
"Buča je prije mjesec dana bila predivno, moderno kijevsko predgrađe", napisao je Gera&scaron;čenko na Twitteru i dodao:
"Buča danas &ndash; bombardovana i spaljena, kuće opljačkane ili sravnjene sa zemljom, mlade porodice pobijene, mu&scaron;karci nestali, žene silovane", napisao je Gere&scaron;čenko.
Anatolij Fedoruk, gradonačelnik Buče, rekao je za AFP da je grad već pokopao 280 ljudi u masovnu grobnicu.
"Neki od ubijenih imali su samo 14 godina. Svi ti ljudi su ubijeni, ustrijeljeni u potiljak", rekao je Fedoruk.
Mnoga tijela imala su bijele trake "kako bi pokazali da su nenaoružani", rekao je.
Tijela razbacana po putu
Snimke objavljene na dru&scaron;tvenim mrežama pokazuju vi&scaron;e tijela na ulicama grada. AFP javlja da su u jednoj ulici pronađena tijela najmanje 20 mu&scaron;karaca u civilnoj odjeći nakon &scaron;to su ukrajinske snage preuzele grad od Rusa.
Agencija izvje&scaron;tava da su jednom od ubijenih mu&scaron;karaca bile vezane ruke, a tijela su razbacana po nekoliko stotina metara puta. Uzrok smrti nije odmah bio jasan, iako barem jedna osoba ima veliku ranu na glavi.
Ukrajinski paso&scaron; bio je uz jedno tijelo. Svi su mu&scaron;karci bili u zimskim kaputima, cipelama ili čizmama.
<blockquote class="twitter-tweet">
Bucha a month ago - a beautiful modern <a href="https://twitter.com/hashtag/Kyiv?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Kyiv</a> suburb. <a href="https://twitter.com/hashtag/Bucha?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Bucha</a> now- stables bombarded and burned, houses robbed to the last spoon, or wrecked to the ground, young families killed, men gone missing, women raped. wrecked, robbed houses, wrecked or lost lives. <a href="https://twitter.com/hashtag/StandWithUkraine?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#StandWithUkraine</a> <a href="https://t.co/FNKbyzdYHr">pic.twitter.com/FNKbyzdYHr</a>
&mdash; Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) <a href="https://twitter.com/Gerashchenko_en/status/1509950077669978120?ref_src=twsrc%5Etfw">April 1, 2022</a></blockquote>

Gradonačelnik grada Buča: Neki ubijeni imali su samo 14 godina, nosili su bijele trake

MASAKR U GRADU KOD KIJEVA

Biv&scaron;i glavni tužilac Ha&scaron;kog tribunala Karla del Ponte zatražila je danas raspisivanje međunarodne potjernice za ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Rekla je da je on ratni zločinac.
Del Ponte je izjavila &scaron;vajcarskim novinama Le Temps da su u Ukrajini počinjeni jasni ratni zločini.
Dodala je da je &scaron;okirana masovnim grobnicama, koje je podsećaju na "najgore ratove u biv&scaron;oj Jugoslaviji".
"Nadala sam se da vi&scaron;e nikada neću vidjeti masovne grobnice. Ovi mrtvi ljudi imaju voljene ljude koji ni ne znaju &scaron;ta je s njima. To je neprihvatljivo", rekla je ona.
Del Ponte je rekla da su ratni zločini u Ukrajini i napadi na civile, uni&scaron;tavanje civilnih zgrada i čitavih gradova.

Del Ponte: Putin je ratni zločinac, raspisati međunarodnu potjernicu

ŠOKIRANA MASOVNIM GROBNICAMA

Ključni sastojak za buduće ljekove protiv bolova naučnici su na&scaron;li u otrovu iz morskih puževa. Konusni puževi proizvode hemikalije zvane konotoksini koji blokiraju nervni sistem njihovog plijena, i istraživači upravo tu supstancu vide kao osnovni sastojak ljekova nove generacije kojima će se ublažavati različite vrste bola.
Otkrivanje tajni smrtonosnog otrova koji proizvodi otrovni morski puž moglo bi da bude ključ za razvoj novih ljekova protiv bolova, koji će biti bolji, jer neće izazivati zavisnost u mjeri u kojoj je to danas slučaj.
Otrov konusnog puža sadrži hemikalije zvane konotoksini, koje ovo stvorenje koristi da parali&scaron;e svoj plijen blokiranjem djelova njihovog nervnog sistema.
Naučnici veruju da bi modifikovana verzija ovog otrova mogla da bude osnova budućih ljekova sposobnih da blokiraju receptore za bol u ljudskom tijelu.
Predvođeni timom sa Univerziteta u Glazgovu, naučnici namjeravaju da saznaju vi&scaron;e o jedinstvenom otrovu koji proizvode morska stvorenja.
Endru Džejmison, glavni istraživač u projektu, rekao je da, iako neke vrste morskih puževa možda izgledaju kao malo vjerovatna perspektiva za proboj u otkrivanju ljekova, konotoksini koje proizvode "imaju mnogo intrigantnih svojstava koja su već dokazana u medicini".
Rekao je da će istraživači na univerzitetu, zajedno sa onima u Laboratoriji za nauku i tehnologiju, raditi na istraživanju mehanizma o tome kako su peptidi konotoksina strukturirani na molekularnom nivou.
Novi ljekovi se očekuju kada istraživači potpuno otkriju tajne molekula u otrovu morskih životinjica.
Dr Džejmison je rekao da je istraživanje novih medikamenata uzbudljiv projekat i da se svi i timu "raduju početku rada na njihovom razvoju".
Inače, ljudi rijetko bivaju ozbiljno povrijeđeni od morskih puževa, ali je bilo rijetkih smrtnih slučajeva.
Trenutno nema dostupnih protivotrova, ali istraživači se nadaju da bi njihov projekat takođe mogao dovesti do razvoja prvog tretmana za pomoć kod trovanja konotoksinom.

Otrov puža uskoro postaje lijek protiv bolova bez efekta zavisnosti

NAUČNICI TVRDE DA SU NA DOBROM PUTU

Mačke imaju veliku magičnu moć koja može iscjeliti osobu. To važi za sve vrste i boje mačaka. Ona će ležati na oboljelim mjestima svog bolesnog "gospodara" i nehotice ga iscjeljivati od bolesti.
Možete biti na kontinuiranom procesu ozdravljenja samo maženjem va&scaron;e mačke. Ta aktivnost ublažava emocionalni i mentalni stres. To je najlak&scaron;i način liječenja.&nbsp;
Zbog svojih fizičkih obilježja vjeruje se da imaju jake iscjeliteljske sposobnosti. Kako boja igra važnu ulogu kada želite iskoristiti magične moći mačke. Ako želite koristiti magične moći mačke, izuzetno je važno uzeti u obzir njenu boju.
Crna mačka
Crna boja mačke povezuje se s okultnim moćima, vje&scaron;ticama, magijom i za&scaron;titom. Vjerovali ili ne, crne mačke imaju veliku moć apsorbiranja negativne energije. Njihova prisutnost donosi mudrost i moć dobrog rasuđivanja.
Crvena mačka
Ove životinje su povezane s mu&scaron;kom energijom i snagom sunca, kao i "Yang" energijom. Crvene mačke privlače novac, bogatstvo i fokus.
Plava (siva) mačka
Njihova pozitivna energija pomaže u održavanju sreće, ljubavi, mira i emocionalne stabilnosti.
Bijela mačka
Bijele mačke mogu smanjiti stres. Čarobnjaci mogu stvoriti lunarnu magiju s bijelim mačkama. Ove životinje posjeduju energiju koja može pružiti dobro zdravlje ljudima u kući.
Dvobojne mačke
Mačke nalik na sijamske ne mogu donijeti dugovječnost, uspjeh, solarnu magiju i "Yang" energiju.
Trobojne mačke
One &scaron;tite porodicu od bilo kakvog zla gdje god se nalazili i privlače prosperitet i sreću.
Prugaste mačke
Za one koji žele privući sreću, veselje i živost u njihove živote, ova mačka je idealan izbor. Ona privlači vibracije koje drže podalje stresne situacije, te prenose dobro raspoloženje na ljude koji žive u njihovoj okolini.

Mačke imaju magičnu moć iscjeljivanja, ali ona zavisi od boje njihove dlake

VJERUJE SE DA OVI LJUBIMCI IMAJU RAZNE SPOSOBNOSTI

Kamerna muzika je osnova, muzičare nauči da slu&scaron;aju jedni druge, da se uklapaju u sastave i jo&scaron; mnogo toga, a njen značaj je veći nego &scaron;to joj se pridaje tokom &scaron;kolovanja, ocijenio je violinista iz Srbije svjetskog renomea, Sreten Krstić.
On je bio umjetnički rukovodilac koncerta Gudačkog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra (CSO), koji je upriličen na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore, a na repertoaru su bila djela "Serenada za gudače u C-duru" op. 48, P. I. Čajkovskog i "Simfonija broj 5 u c-molu" op. 67 (aranžman Sretena Krstića).
Maestro Krstić je rekao da su utisci nakon koncerta pozitivni.
&bdquo;Kolege su se trudile maksimalno, pružili su svi sve &scaron;to su mogli. Naravno, postoje individualni maksimumi, ali mislim da je sve zajedno bilo na dobrom nivou&ldquo;, kazao je Krstić.
Prema njegovim riječima, očigledno je da CSO ima jo&scaron; puno da radi, ali da, kako je ocijenio, ima potencijala.
&bdquo;Vrijedi sa njima raditi i gurati ih naprijed, ali treba da imaju dobre dirigente, soliste, umjetničke vođe. Mislim da to može da bude odličan orkestar&ldquo;, rekao je Krstić.
Istakao je da je oduvijek bio najveći poklonik kamerne muzike.
&bdquo;To je za mene esencija muzike. Mada sam puno svirao solistički, ali ako me ne&scaron;to ispunjava to je kamerna muzika. Muzicirate sa nekim ljudima, uklapate se, tu se uči puno. Po meni je to u &scaron;kolovanju na neki način zapostavljen predmet. Suvi&scaron;e je malo vrednovan, a značaj mu je daleko veći nego &scaron;to mu se pridaje&ldquo;, naveo je Krstić.
On je od 2011. godine stalni koncertmajstor i umjetnički vođa Zagrebačkih solista, a istakao je da se u kamernom ansamblu najvi&scaron;e pronalazi.
&bdquo;Na studijama sam počeo kamernim ansamblom i to je ne&scaron;to &scaron;to me ispunjava i &scaron;to svaki muzičar može da poželi&ldquo;, kazao je Krstić.
Na pitanje koliko su gudački instrumenti popularni među mladima, s obzirom da se bavi pedago&scaron;kim radom, Krstić je rekao da su mladi danas mnogo vi&scaron;e zainteresovani za pametne telefone i igrice nego za muzičke instrumente.
&bdquo;To je realnost, ali na sreću ima jo&scaron; dovoljno mladih koje interesuju instrumenti i koji dobro sviraju, pa se nadam da će se to ludilo sa internetom okrenuti u pozitivnu stranu, u nekom dobrom pravcu da umjetnost ima svoje pravo mjesto u cijeloj toj stvari&ldquo;, rekao je Krstić.
Zamjenica vođe grupe kontrabasa u CSO, Ana Zvicer, rekla je da su utisci nakon koncerta jako dobri, navodeći da je rad sa maestrom Krstićem bio veoma intenzivan.
&bdquo;Ovaj koncert je pokazatelj da je na&scaron; gudački ansambl ostvario progres&ldquo;, kazala je Zvicer.
Znanje maestra Krstića je, kako je navela, enormno, ističući da se nada da će opet imati priliku da orkestar sarađuje sa njim.
&bdquo;Čast mi je &scaron;to smo dijeliti scenu sa koncertmajstorom svjetskog glasa. Pored svojih referenci, maestro je veoma pristupačan i otvoren za komunikaciju, a to je oličenje fantastičnog umjetnika&ldquo;, rekla je Zvicer.
Violista CSO, Petar Obradović, kazao je da su u orkestru jako srećni i zadovoljni &scaron;to su imali priliku da na koncertu sarađuju sa maestrom Krstićem.
&bdquo;Divna je stvar &scaron;to su na&scaron; umjetnički menadžment i njihovi saradnici s vremenom shvatili da mi postajemo ansambl koji može da radi sa mnogim umjetnicima na raznorazne načine. Tako da je ovo jedan odličan projekat, u kojem smo puno naučili. Divimo se iskustvu koje smo dobili od maestra Krstića, koji je na nas prenio znanje na jedan mnogo lijep način i sa puno entuzijazma&ldquo;, rekao je Obradović.

Krstić: Oduvijek sam bio najveći poklonik kamerne muzike

VIOLINISTA IZ SRBIJE SVJETSKOG RENOMEA

Poznata njemačka spisateljica Monika Rink predstavila se sinoć podgoričkoj publici pred punom Multimedijalnom salom KIC-a &bdquo;Budo Tomović&rdquo;. O njenom stvarala&scaron;tvu govorile su teoretičarka književnosti Jelena Knežević, koja je moderirala veče i pjesnikinja Barbara Delać, koja je sa Monikom Rink sarađivala na Akademiji umjetnosti u Berlinu. Razgovor je vođen uz konsekutivno prevođenje Ljubomira Ivanovića.
Kako je ocijenila Jelena Knežević, stvarala&scaron;tvo Monike Rink u mnogome odgovara glavnim karakteristikama savremene njemačke poezije, po tome &scaron;to ujedinjuje intertekstualnost, intermedijalnost i vi&scaron;eznačnost.
&bdquo;Ova poezija protivi se jednoznačnom viđenju svijeta, ukida tradicionalnu metaforiku i tradicionalno simboličko mi&scaron;ljenje&ldquo;, kazala je Knežević i dodala da je riječ o poeziji koja prati brzu i lucidnu misao, ujedinjuje jezičku refleksiju, elemente savremene kulture i tradicionalnu učenost i duhovnost.
Prisjećajući se prvog susreta sa poezijom Monike Rink, Barbara Delać je istakla kako ju je njoj naročito privukao način na koji ova pjesnikinja pristupa jeziku, kao i radoznalost s kojom preispituje različite mehanizme razmi&scaron;ljanja i sagledavanja stvari, uz duhovitost, kao jednu od karakteristika ove poezije.
Govoreći o svom stvarala&scaron;tvu i pjesni&scaron;tvu uop&scaron;te Monika Rink je kao interesantan fenomen navela da u poeziji možemo pratiti kako nastaje neko značenje, kako nastaju značenja određenih pojmova u dru&scaron;tvu, te kako se poima svijet.
Ali, kako je istakla: &bdquo;Pisanje poezije o pravičnosti ne znači da smo postigli pravičnost&ldquo;.
Iako je do sada objavila dvadesetak pjesničkih knjiga, kazala je da uvijek traga za novim načinima pisanja.
Monika Rink živi u Berlinu i Beču. Članica je P.E.N. kluba, Akademije umjetnosti u Berlinu i podpredsjednica Njemačke akademije za jezik i književnost. Godine 2015. dodijeljena joj je Klastova nagrada, 2017. nagrada &bdquo;Erst Jandl&ldquo;, a 2021. Berlinska književna nagrada. Prevodi, najvi&scaron;e s Orsoljom Kala&scaron;, s mađarskog, sarađuje s muzičarima i kompozitorima, a predaje na Univerzitetu primijenjenih umjetnosti u Beču.

Veče Monike Rink održano u KIC-u „Budo Tomović”

DO SADA OBJAVILA DVADESETAK PJESNIČKIH KNJIGA

Gradsko pozori&scaron;te Podgorica drugi put je domaćin Regionalne unije teatara RUTA GRUPA TRIGLAV, koja će biti održana od 5. do 10. aprila.
Uniju teatara čine Beogradsko dramsko pozori&scaron;te, Dramski teatar Skopje, Kamerni teatar 55 iz Sarajeva, Gradsko pozori&scaron;te iz Podgorice, Mestno gledali&scaron;če ljubljansko iz Ljubljane i Teatar/kazali&scaron;te Ulysses iz Zagreba/Brijuna.
Pokrovitelj događaja je GlavnI grad, a prijatelji RUTE su hotel &ldquo;Ramada&rdquo;, &ldquo;100 manira&rdquo;...
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=314&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FGradskoPozoristePodgorica%2Fvideos%2F4880806835367489%2F&amp;show_text=false&amp;width=560&amp;t=0" width="560" height="314" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Cilj festivala je, kako navode organizatori, institucionalizacija saradnje članica kako bi publika imala priliku da vidi reprezentativne predstave iz regiona, kao i ostvarenje značajnih koprodukcija.&nbsp;
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ruta2.jpg" alt="" width="632" height="475" />Foto: Dnevno.me
Pokrovitelj događaja je Glavni grad, a prijatelji festival su hotel &ldquo;Ramada&rdquo;, &ldquo;100 manira&rdquo;...
&bdquo;Ovakvi festivali doprinose jačanju identiteta mjesta, djelujući u cilju formiranja gradskog narativa zasnovanog na lokalnim kreativnim snagama kao i saradnji sa međunarodnim partnerima&ldquo;, navela je Ana Medigović, sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada na konferenciji za medije povodom predstavljanja programa RUTE.
Ona je podsjetila na period 2020. i progla&scaron;enje pandemije koronavirusa koja je, smatra, uveliko otežala model organizacije kulturnih događaja i međunarodne saradnje. Tu je, nagla&scaron;avam, bila posebno otežana produkcija pozori&scaron;nih predstava i festivala, koje se realizuju uz prisustvo velikog broja gledalaca.
&bdquo;Ekipa Gradskog pozori&scaron;ta je pokazala da i na takve okolnosti umiju da djeluju i da uvijek imaju plan. Zato Gradsko pozori&scaron;te nije stalo sa svojim predstavama, festivalima. RUTA nije stala. Tako mi danas svjedočimo tome da, po drugi put u prethodne dvije godine, opet gledamo značajna ostvarenja na na&scaron;oj sceni&ldquo;, dodala je Medigović.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ruta3.jpg" alt="" width="635" height="477" />Foto: Dnevno.me
Smatra da je kompleksnost dru&scaron;tveno političkih situacija kojima svjedočimo evidentna i na kulturno-umjetničkoj sceni.
&bdquo;Zato je ideja RUTE, koja teži da ujedini regionalnu teatarsku scenu i da otvori prostor za neke buduće saradnje, važna i plemenita&ldquo;, zaključila je Medigović.
Svjedoci smo da živimo u dezintegracionim vremenima, gdje se dezintegri&scaron;e i kulturna i politička i civilizacijska misao, smatra Stevan Koprivica, direktor Gradskog pozori&scaron;ta Podgorica.
&bdquo;RUTA i teatar se pojavljuju kao kontrapunkt tome, kao jedan integracioni faktor, u slavu umjetnosti i u slavu plemenitosti, nečega &scaron;to se zove zajedničko promi&scaron;ljanje. Njegova vrijednost je u otvorenosti i &scaron;irini, a Gradsko pozori&scaron;te uspijeva da bude dobar domaćin i da uvede ne&scaron;to &scaron;to se zove licenca specifica&ldquo;, kazao je Koprivica.
Istakao je i značaj masterklasova koji se organizuju u okviru festivala, a koji privlače ogromnu pažnju javnosti.
&bdquo;Pro&scaron;le godine je bio zanimljiv masterklas o pozori&scaron;noj kritici, a ove godine imamo Zijaha Sokolovića &ndash; kultnog glumca i pegagoga sa prostora ex Jugoslavije. Vidimo sad po reakcijama da su, ne samo studenti, već i drugi ljudi iskazali interesovanje da budu na master klasu&ldquo;, naglasio je Koprivica.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ruta4.jpg" alt="" width="647" height="485" />Foto: Dnevno.me
Umjetnički direktor Gradskog pozori&scaron;ta Du&scaron;an Kovačević smatra da je misija RUTE izuzetno značajna. Zato vjeruje da će Regionalna unija teatara RUTA GRUPA TRIGLAV za nekoliko godina preći u jednu lijepu naviku građana.
&bdquo;Kada RUTA pređe u tradiciju kroz nekoliko godina formirajući svoj repertoar, radionice, masterklasove i propratne programe, siguran sam da će diktirati pravac pozori&scaron;nog djelovanja ne samo u regionu, nego i u ovom dijelu Evrope. Značaj RUTE se, ipak, pokazao kroz ovih par godina. Vjerujem da će kroz deceniju ona biti jedan evropski brend&ldquo;, naveo je Kovačević.
&Scaron;to se tiče izbora predstava koje će biti prikazane dogovor je, kaže Kovačević, da se biraju najbolje iz pozori&scaron;ta.
&bdquo;Tako da publika zaista na svim festivalima u svakom gradu može da vidi najbolje predstave predstavnika RUTE. Opet je to veoma bitno i za kulturolo&scaron;ki razvoj nas umjetnika&ldquo;, kazao je umjetnički direktor Gradskog pozori&scaron;ta ističući jo&scaron; jedan bitan značaj RUTE &ndash; integrisanost u smislu kreativnog kulturnog razvoja.
&bdquo;Svi smo na jednom zajedničkom kulturnom planu plemenite misije pozori&scaron;ta, koju treba zajedno da sprovodimo i da &scaron;irimo slogu i ljubav, a ne da se bezrazložno dijelimo. To nije misija ni Gradskog pozori&scaron;ta ni RUTE, naprotiv&ldquo;, zaključio je Kovačević.
Na pres konferenciji porukom su se obratili i Katarina Kocevska, glumica i direktorica Dramskog teatra Skoplje i Jug Radivojević, direktor Beogradskog dramskog pozori&scaron;ta.
&bdquo;Radujem se susretu sa vama i publikom&ldquo;, navela je Katarina Kocevska.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=476&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FGradskoPozoristePodgorica%2Fvideos%2F514486876969623%2F&amp;show_text=false&amp;width=267&amp;t=0" width="267" height="476" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Optimista je i njen kolega iz Srbije koji očekuje pune sale.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/edP_P85G9IQ" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;&bdquo;Očekujemo veliko zadovoljstvo kako učesnika tako i publike. Beogradsko dramsko pozori&scaron;te predstaviće se svojom izvanrednom predstavom 'Tiho teče Misisipi' koja je potpuni hit na na&scaron;oj sceni&ldquo;, naveo je Radivojević.
Repertoar
I ove godine publici će biti prikazana samo najbolja ostvarenja.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FGradskoPozoristePodgorica%2Fposts%2F4466051070161499&amp;show_text=true&amp;width=500" width="500" height="812" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Tako će&nbsp;u&nbsp;utorak 5. aprila, biti izvedena predstava &bdquo;Konji ubijaju zar ne?&ldquo; Gradskog pozori&scaron;ta Podgorica.
Srijeda, 6. april, rezervisana je za &bdquo;Zemlju vukova&ldquo; kazali&scaron;ta &bdquo;Ulysses&rdquo; iz Zagreba.
U četvrtak će publika imati priliku da pogleda &ldquo;Ulje crnog kima&rdquo; u izvođenju članova &ldquo;Mestno gledali&scaron;če ljubljansko&rdquo; iz Ljubljane, dok će u petak biti izvedena predstava &ldquo;Schindlerov lift&rdquo;, Kamernog teatra 55 u Sarajevu.
U subotu slijedi &ldquo;My name is Goran Stefanovski&rdquo;, Dramskog teatra Skoplje, dok je u nedjelju zakazana predstava Beogradskog dramskog pozori&scaron;ta &ldquo;Tiho teče Misisipi&rdquo;.
Sve predstave počinju u 20 sati u Velikoj Sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo;.
Takođe, biće organizovana i dva masterclassa Zijaha A. Sokolovića &ldquo;Samo glumac pozori&scaron;te dovodi u pitanje&rdquo;. Prvi će biti održan u četvrtak 7. aprila (od 11 do 14 sati) na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, a drugi 8. aprila u petak (od 11-do 14 sati) u KIC-u &ldquo;Budo Tomović&rdquo; u Podgorici.

Radulović: Raste broj životno ugroženih od posljedica korone u KCCG

Ukrajina proglasila veliku pobjedu u borbi za Kijev; Zelenski: Rusija želi zauzeti istok i jug Ukrajine

"Škaljarcima" skoro 19 godina zatvora i kazna od 15 miliona eura

test post 1

EPCG: Cijena struje ostaje ista, trudićemo se da izbjegnemo politiku restrikcija

Sniježna idila na Cetinju i u Nikšiću

Vukić: Živkovićeva uslovljavanja ko može, a ko ne može u manjinsku vladu su smiješna

Spajić: Rast januarskih prihoda prvi dokaz da je "Evropa sad" održiva

Dok pravi domaće praline i čokolade, Predrag Lakušić sanja o otvaranju sopstvenog čokoladnog kutka u Podgorici

Majstor otkrio koji program za pranje veša morate da izbjegavate

Kako se izboriti sa strahom od letenja

NOVO:Optička iluzija – ono što prvo ugledate otkriva da li ste više ekstroverti ili introverti

"Nema grešaka, ima samo dužih i kraćih puteva do cilja"

"Ne plašite se, budite samouvjereni i prodorni kada se radi o vašim karijerama"

"Za uspjeh važi komplikovan recept sa dosta 'sastojaka', jedan nezamjenljiv - strast"

Test Vijest

Test Crnom Gorom

U Herceg Novom 3.169 turista

Test Vijest

Test Crnom Gorom

Glavni grad angažuje profesionalce u cilju modernizacije gradskog prevoza

Nagle promjene raspoloženja ukazuju na tešku dijagnozu

Ove namirnice pomažu u skidanju masnih naslaga

Stručnjaci objasnili – evo zašto se čitanje knjiga ne preporučuje u krevetu

NOVO:Test Ekonomija

novi post

Test post Galerija

NOVO:Test politika

U petak isključenja u više opština

"Crna Gora može biti kredibilan partner u osnivanju Regionalnog centra za obuku u oblasti sajber bezbjednosti"

Test Vijest

Sjutra oblačno, povremeno padavine

Abazović: Radimo u interesu najmlađih, sa posebnim senzibilitetom prema djeci sa autizmom

Saobraćajna nezgoda u Pljevljima, vozilo završilo na krovu, ima povrijeđenih

Bar: U saobraćajnoj nezgodi povrijeđen bračni par

Uprava policije: Prijeteće poruke stigle iz inostranstva, tražimo pošiljaoce, policajci obilaze škole

Test Crnom Gorom

Gradonačelnik grada Buča: Neki ubijeni imali su samo 14 godina, nosili su bijele trake

Del Ponte: Putin je ratni zločinac, raspisati međunarodnu potjernicu

Otrov puža uskoro postaje lijek protiv bolova bez efekta zavisnosti

Mačke imaju magičnu moć iscjeljivanja, ali ona zavisi od boje njihove dlake

Krstić: Oduvijek sam bio najveći poklonik kamerne muzike

Test Vijest

Veče Monike Rink održano u KIC-u „Budo Tomović”

„Vjerujemo da će kroz deceniju RUTA biti jedan evropski brend, očekujemo pune sale u Podgorici“