Kolaž

Ključni sastojak za buduće ljekove protiv bolova naučnici su na&scaron;li u otrovu iz morskih puževa. Konusni puževi proizvode hemikalije zvane konotoksini koji blokiraju nervni sistem njihovog plijena, i istraživači upravo tu supstancu vide kao osnovni sastojak ljekova nove generacije kojima će se ublažavati različite vrste bola.
Otkrivanje tajni smrtonosnog otrova koji proizvodi otrovni morski puž moglo bi da bude ključ za razvoj novih ljekova protiv bolova, koji će biti bolji, jer neće izazivati zavisnost u mjeri u kojoj je to danas slučaj.
Otrov konusnog puža sadrži hemikalije zvane konotoksini, koje ovo stvorenje koristi da parali&scaron;e svoj plijen blokiranjem djelova njihovog nervnog sistema.
Naučnici veruju da bi modifikovana verzija ovog otrova mogla da bude osnova budućih ljekova sposobnih da blokiraju receptore za bol u ljudskom tijelu.
Predvođeni timom sa Univerziteta u Glazgovu, naučnici namjeravaju da saznaju vi&scaron;e o jedinstvenom otrovu koji proizvode morska stvorenja.
Endru Džejmison, glavni istraživač u projektu, rekao je da, iako neke vrste morskih puževa možda izgledaju kao malo vjerovatna perspektiva za proboj u otkrivanju ljekova, konotoksini koje proizvode "imaju mnogo intrigantnih svojstava koja su već dokazana u medicini".
Rekao je da će istraživači na univerzitetu, zajedno sa onima u Laboratoriji za nauku i tehnologiju, raditi na istraživanju mehanizma o tome kako su peptidi konotoksina strukturirani na molekularnom nivou.
Novi ljekovi se očekuju kada istraživači potpuno otkriju tajne molekula u otrovu morskih životinjica.
Dr Džejmison je rekao da je istraživanje novih medikamenata uzbudljiv projekat i da se svi i timu "raduju početku rada na njihovom razvoju".
Inače, ljudi rijetko bivaju ozbiljno povrijeđeni od morskih puževa, ali je bilo rijetkih smrtnih slučajeva.
Trenutno nema dostupnih protivotrova, ali istraživači se nadaju da bi njihov projekat takođe mogao dovesti do razvoja prvog tretmana za pomoć kod trovanja konotoksinom.

Otrov puža uskoro postaje lijek protiv bolova bez efekta zavisnosti

NAUČNICI TVRDE DA SU NA DOBROM PUTU

Mačke imaju veliku magičnu moć koja može iscjeliti osobu. To važi za sve vrste i boje mačaka. Ona će ležati na oboljelim mjestima svog bolesnog "gospodara" i nehotice ga iscjeljivati od bolesti.
Možete biti na kontinuiranom procesu ozdravljenja samo maženjem va&scaron;e mačke. Ta aktivnost ublažava emocionalni i mentalni stres. To je najlak&scaron;i način liječenja.&nbsp;
Zbog svojih fizičkih obilježja vjeruje se da imaju jake iscjeliteljske sposobnosti. Kako boja igra važnu ulogu kada želite iskoristiti magične moći mačke. Ako želite koristiti magične moći mačke, izuzetno je važno uzeti u obzir njenu boju.
Crna mačka
Crna boja mačke povezuje se s okultnim moćima, vje&scaron;ticama, magijom i za&scaron;titom. Vjerovali ili ne, crne mačke imaju veliku moć apsorbiranja negativne energije. Njihova prisutnost donosi mudrost i moć dobrog rasuđivanja.
Crvena mačka
Ove životinje su povezane s mu&scaron;kom energijom i snagom sunca, kao i "Yang" energijom. Crvene mačke privlače novac, bogatstvo i fokus.
Plava (siva) mačka
Njihova pozitivna energija pomaže u održavanju sreće, ljubavi, mira i emocionalne stabilnosti.
Bijela mačka
Bijele mačke mogu smanjiti stres. Čarobnjaci mogu stvoriti lunarnu magiju s bijelim mačkama. Ove životinje posjeduju energiju koja može pružiti dobro zdravlje ljudima u kući.
Dvobojne mačke
Mačke nalik na sijamske ne mogu donijeti dugovječnost, uspjeh, solarnu magiju i "Yang" energiju.
Trobojne mačke
One &scaron;tite porodicu od bilo kakvog zla gdje god se nalazili i privlače prosperitet i sreću.
Prugaste mačke
Za one koji žele privući sreću, veselje i živost u njihove živote, ova mačka je idealan izbor. Ona privlači vibracije koje drže podalje stresne situacije, te prenose dobro raspoloženje na ljude koji žive u njihovoj okolini.

Mačke imaju magičnu moć iscjeljivanja, ali ona zavisi od boje njihove dlake

VJERUJE SE DA OVI LJUBIMCI IMAJU RAZNE SPOSOBNOSTI

Kamerna muzika je osnova, muzičare nauči da slu&scaron;aju jedni druge, da se uklapaju u sastave i jo&scaron; mnogo toga, a njen značaj je veći nego &scaron;to joj se pridaje tokom &scaron;kolovanja, ocijenio je violinista iz Srbije svjetskog renomea, Sreten Krstić.
On je bio umjetnički rukovodilac koncerta Gudačkog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra (CSO), koji je upriličen na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore, a na repertoaru su bila djela "Serenada za gudače u C-duru" op. 48, P. I. Čajkovskog i "Simfonija broj 5 u c-molu" op. 67 (aranžman Sretena Krstića).
Maestro Krstić je rekao da su utisci nakon koncerta pozitivni.
&bdquo;Kolege su se trudile maksimalno, pružili su svi sve &scaron;to su mogli. Naravno, postoje individualni maksimumi, ali mislim da je sve zajedno bilo na dobrom nivou&ldquo;, kazao je Krstić.
Prema njegovim riječima, očigledno je da CSO ima jo&scaron; puno da radi, ali da, kako je ocijenio, ima potencijala.
&bdquo;Vrijedi sa njima raditi i gurati ih naprijed, ali treba da imaju dobre dirigente, soliste, umjetničke vođe. Mislim da to može da bude odličan orkestar&ldquo;, rekao je Krstić.
Istakao je da je oduvijek bio najveći poklonik kamerne muzike.
&bdquo;To je za mene esencija muzike. Mada sam puno svirao solistički, ali ako me ne&scaron;to ispunjava to je kamerna muzika. Muzicirate sa nekim ljudima, uklapate se, tu se uči puno. Po meni je to u &scaron;kolovanju na neki način zapostavljen predmet. Suvi&scaron;e je malo vrednovan, a značaj mu je daleko veći nego &scaron;to mu se pridaje&ldquo;, naveo je Krstić.
On je od 2011. godine stalni koncertmajstor i umjetnički vođa Zagrebačkih solista, a istakao je da se u kamernom ansamblu najvi&scaron;e pronalazi.
&bdquo;Na studijama sam počeo kamernim ansamblom i to je ne&scaron;to &scaron;to me ispunjava i &scaron;to svaki muzičar može da poželi&ldquo;, kazao je Krstić.
Na pitanje koliko su gudački instrumenti popularni među mladima, s obzirom da se bavi pedago&scaron;kim radom, Krstić je rekao da su mladi danas mnogo vi&scaron;e zainteresovani za pametne telefone i igrice nego za muzičke instrumente.
&bdquo;To je realnost, ali na sreću ima jo&scaron; dovoljno mladih koje interesuju instrumenti i koji dobro sviraju, pa se nadam da će se to ludilo sa internetom okrenuti u pozitivnu stranu, u nekom dobrom pravcu da umjetnost ima svoje pravo mjesto u cijeloj toj stvari&ldquo;, rekao je Krstić.
Zamjenica vođe grupe kontrabasa u CSO, Ana Zvicer, rekla je da su utisci nakon koncerta jako dobri, navodeći da je rad sa maestrom Krstićem bio veoma intenzivan.
&bdquo;Ovaj koncert je pokazatelj da je na&scaron; gudački ansambl ostvario progres&ldquo;, kazala je Zvicer.
Znanje maestra Krstića je, kako je navela, enormno, ističući da se nada da će opet imati priliku da orkestar sarađuje sa njim.
&bdquo;Čast mi je &scaron;to smo dijeliti scenu sa koncertmajstorom svjetskog glasa. Pored svojih referenci, maestro je veoma pristupačan i otvoren za komunikaciju, a to je oličenje fantastičnog umjetnika&ldquo;, rekla je Zvicer.
Violista CSO, Petar Obradović, kazao je da su u orkestru jako srećni i zadovoljni &scaron;to su imali priliku da na koncertu sarađuju sa maestrom Krstićem.
&bdquo;Divna je stvar &scaron;to su na&scaron; umjetnički menadžment i njihovi saradnici s vremenom shvatili da mi postajemo ansambl koji može da radi sa mnogim umjetnicima na raznorazne načine. Tako da je ovo jedan odličan projekat, u kojem smo puno naučili. Divimo se iskustvu koje smo dobili od maestra Krstića, koji je na nas prenio znanje na jedan mnogo lijep način i sa puno entuzijazma&ldquo;, rekao je Obradović.

Krstić: Oduvijek sam bio najveći poklonik kamerne muzike

VIOLINISTA IZ SRBIJE SVJETSKOG RENOMEA

Glumac Vil Smit saop&scaron;tio je da se povlači sa mjesta člana Akademije filmske umjetnosti i nauke poslije incidenta tokom 94. svečane dodjele Oskara u Los Anđelesu.
Smit je tokom dodjele nagrada o&scaron;amario komičara Krisa Roka. Akademija filmske umjetnosti i nauke je osudila incident i otvorila internu istragu.
Smit, koji je iste večeri dobio Oskara za ulogu u filmu "King Richard", saop&scaron;tio je da su njegovi postupci bili "neoprostivi".
"Spisak onih koje sam povrijedio je dugačak i uključuje Krisa, njegovu porodicu, mnoge moje drage prijatelje i voljene, sve koji su bili u publici ili kod kuće", navodi se u tekstu Vila Smita.
Smit se tokom ceremonije u pozori&scaron;tu Dolbi popeo na binu i o&scaron;amario komičara jer se na&scaron;alio na račun obrijane glave Vilove supruge Džade Pinket Smit koja pati od alopecije.
Rok je uporedio obrijanu glavu Vilove supruge s obrijanom glavom glumice Demi Mur u filmu "Dži Aj Džejn" Ridlija Skota iz 1997. godine.
Vil Smit se potom izvinio Krisu Roku i publici, primajući Oskara za najboljeg glumca. "Ljubav vas tjera da činite lude stvari", rekao je tada glumac.
Smit se potom izvinio i Akademiji.

Vil Smit se nakon incidenta povlači iz Akademije filmske umjetnosti i nauke

OŠAMARIO KOMIČARA KRISA ROKA

Poslije samo tri kilometra vožnje u potpuno novom &bdquo;ferariju&ldquo; vrijednom vi&scaron;e od 300.000 dolara, nesrećni vlasnik je uspio da slupa svoj luksuzni sportski dvosjed.
Jarkocrveni luksuzni sportski automobil, vjerovatno &bdquo;ferari 488&ldquo;, bio je jedini učesnik saobraćajne nezgode koja se dogodila u engleskom gradu Derbiju.
Fotografiju slupanog automobila na Tviteru je objavila policija Derbi&scaron;ira.
&bdquo;Vozač je jutros kupio ferari i razbio ga poslije manje od tri kilimetra. Nema povrijeđenih&ldquo;, stoji u objavi saobraćajne policije Derbi&scaron;ira.
<blockquote class="twitter-tweet">
Derby. 1st April. Driver bought a Ferrari this morning and crashed it after driving it less than 2 miles. No injuries. <a href="https://twitter.com/hashtag/DriveToArrive?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#DriveToArrive</a> <a href="https://t.co/X4IMuflPa5">pic.twitter.com/X4IMuflPa5</a>
&mdash; Derbyshire Roads Policing Unit (@DerbyshireRPU) <a href="https://twitter.com/DerbyshireRPU/status/1509878389900988427?ref_src=twsrc%5Etfw">April 1, 2022</a></blockquote>
Predstavnik za medije policije je naveo da je policija dobila poziv od hitne službe ne&scaron;to prije 11 sati. U sudaru je učestvovalo samo jedno vozilo. Nema povrijeđenih.
Vozač nije uhap&scaron;en, a automobil je odvezen na popravku.
Jeste 1. april, ali nesrećnom vlasniku &bdquo;ferarija&ldquo;, ovo sigurno nije bilo smije&scaron;no.

Kakav peh: Slupao nov „ferari“ vrijedan 300.000 dolara poslije tri kilometra vožnje

NIJE PRVOAPRILSKA ŠALA

Naučnici su objavili prvi čitavi ljudski genom, popuniv&scaron;i praznine preostale nakon prethodnih napora nudeći tako nove mogućnosti u potrazi za tajnama mutacija koje prouzrokuju bolesti i genskih varijacija kod 7,9 milijardi ljudi na svijetu.
Naučnici su 2003. godine otkrili ono &scaron;to se tada smatralo potpunim slijedom ljudskog genoma.
Ali oko osam odsto nije bilo u potpunosti de&scaron;ifrovano, uglavnom zato &scaron;to su se ti djelovi sastojali od učestalo ponavljajućih djelova DNK koje je bilo te&scaron;ko spojiti sa ostatkom. Konzorcijum naučnika to je rije&scaron;io u istraživanju objavljenom u časopisu "Science".
Rad je objavljen pro&scaron;le godine prije naučne recenzije.
"Stvaranje potpune sekvence ljudskog genoma predstavlja nevjerovatno naučno dostignuće, pružajući prvi sveobuhvatan pogled na na&scaron; model DNK", rekao je Erik Grin, direktor Nacionalnog instituta za istraživanje ljudskog genoma (NHGRI), dijela Američkog nacionalnog instituta za zdravlje.
"Ove temeljne informacije ojačaće mnoge sada&scaron;nje napore da se razumiju sve funkcionalne nijanse ljudskog genoma, &scaron;to će zauzvrat osnažiti genetske studije ljudskih bolesti", dodao je Grin.
Čitava verzija sastoji se od 3.055 milijardi osnovnih parova, jedinica od kojih su izgrađeni hromozomi i na&scaron;i geni, i 19.969 gena koji kodiraju proteine.
Od tih gena, istraživači su identifikovali oko 2.000 novih. Većina njih je blokirana, ali 115 je možda jo&scaron; uvijek aktivno.
Naučnici su takođe uočili oko dva miliona dodatnih genskih varijanti, od kojih su 622 bile prisutne u relevantnim genima u medicinskom smislu.
Konzorcijum je nazvan T2T, po strukturama telomerama koje se nalaze na krajevima svih hromozoma, nitima u jezgru većine živih ćelija koje nose genske informacije u obliku gena.
"U budućnosti, kada neko bude sekvencirao svoj genom, moći ćemo da identifikujemo sve varijante u njihovoj DNK i moći ćemo da koristimo te informacije da bolje vodimo njihovu zdravstvenu njegu", napisao je u saop&scaron;tenju Adam Filipi, jedan od vođa T2T i vi&scaron;i naučnik u NHGRI.
Filip je dodao da je "zavr&scaron;iti sekvencu ljudskog genoma bilo poput stavljanja novih naočara".
"Sada kada sve možemo jasno da vidimo, korak smo bliže razumivanju &scaron;ta sve to znači", zaključio je naučnik.
Između ostalog, nove DNK sekvence dale su nove detalje o području oko centromera, gdje hromozomi prianjaju i rastavljaju se kada se ćelije dijele kako bi se obezbijedilo da svaka ćerka ćelija naslijedi odgovarajući broj hromozoma.
"Otkrivanje kompletnog slijeda ovih ranije "nedostajućih" područja genoma reklo nam je toliko toga o tome kako su organizovana, &scaron;to je bilo potpuno nepoznato za mnoge hromozome", rekao je Nikolas Altemoze, postdoktorski saradnik na Kalifornijskom univerzitetu Berkli.

Naučnici objavili prvi čitavi ljudski genom

NEVJEROVATNO NAUČNO DOSTIGNUĆE

Ključ za buduće lijekove protiv bolova naučnici su na&scaron;li u otrovu iz morskih puževa.
Konusni puževi proizvode hemikalije zvane konotoksini koji blokiraju nervni sistem njihovog plijena, i istraživači upravo tu supstancu vide kao osnovni sastojak lijekova nove generacije kojima će se ubalažavati različite vrste bola.
Otkrivanje tajni smrtonosnog otrova koji proizvodi otrovni morski puž moglo bi da bude ključ za razvoj boljih lijekova protiv bolova koji će biti bolji, jer neće izazivati zavisnost u mjeri u kojoj je to danas slučaj.
Otrov konusnog puža sadrži hemikalije zvane konotoksini, koje stvorenje koristi da parali&scaron;e svoj plijen blokiranjem dijelova njihovog nervnog sistema.
Naučnici vjeruju da bi modifikovana verzija ovog otrova mogla da bude osnova budućih lijekova sposobnih da blokiraju receptore za bol u ljudskom tijelu.
Predvođeni timom sa Univerziteta u Glazgovu, naučnici namjeravaju da saznaju vi&scaron;e o jedinstvenom otrovu koji proizvode morska stvorenja.
Endrju Džejmison, glavni istraživač u projektu, rekao je da, iako neke vrste morskih puževa možda izgledaju kao malo vjerovatna perspektiva za proboj u otkrivanju lijekova, konotoksini koje proizvode "imaju mnogo intrigantnih svojstava koja su već dokazana u medicini".
Rekao je da će istraživači na univerzitetu, zajedno sa onima u Laboratoriji za nauku i tehnologiju, raditi na istraživanju mehanizma o tome kako su peptidi konotoksina strukturirani na molekularnom nivou.
Novi lijekovi se očekuju kada istraživači potpuno otkriju tajne molekula u otrovu morskih životinjica.
Dr Džejmison je rekao da je istraživanje novih medikamenata uzbudljiv projekat i da se svo i timu "raduju početku rada na njihovom razvoju".
Inače, ljudi rijetko bivaju ozbiljno povrijeđeni od strane morskih puževa, ali je bilo rijetkih smrtnih slučajeva.
Trenutno nema dostupnih protivotrova, ali istraživači se nadaju da bi njihov projekat takođe mogao dovesti do razvoja prvog tretmana za pomoć kod trovanja konotoksinom.

Otrov puža ubrzo postaje lijek protiv bolova bez efekta zavisnosti

NAUČNICI KAŽU

Ba&scaron; kao i na&scaron;i mi&scaron;ići, i na&scaron; mozak treba trenirati i održavati ga u dobroj formi. I naravno, jedan od najboljih načina za to je redovno testiranje na&scaron;ih sposobnosti posmatranja.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/sibice.jpg" alt="" width="785" height="420" />
Foto: Radio Sarajevo
Osim &scaron;to je izvor zabave, rje&scaron;avanje mozgalica i zagonetki ima i brojne prednosti. Rje&scaron;avanje zagonetki i mozgalica jača vezu između moždanih ćelija, &scaron;to pomaže u pobolj&scaron;anju memorije.
Logičke igre treniraju va&scaron; mozak da vidi različite pristupe problemima. I posljednje, ali ne najmanje važno, vizualne zagonetke pomažu u treningu va&scaron;ih očnih mi&scaron;ića.
Za vas smo danas pripremili jednu zanimljivu mozgalicu. Naime riječ je o zadatku kojeg je potrebno rije&scaron;iti. Pomjerite dvije &scaron;ibice da dobijete tačno rje&scaron;enje.
Ako i dalje ne znate &scaron;ta uraditi, rje&scaron;enje je na fotografiji ispod.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/rjsenje_sibice.jpg" alt="" width="800" height="501" />
Foto: Radio Sarajevo

Mozgalica: Pomjerite dvije šibice tako da dobijete tačno rješenje

POKUŠAJTE DA RIJEŠITE

Ceremonija dodjele Oskara jedna je od najprestižnijih ceremonija dodjele nagrada na svijetu. Ove godine, u Dolbi teatru u Los Angelesu, u noći 27. marta održana je po 94. put.
Na zabavi nakon ceremonije, turska jela su impresionirala sve prisutne, među kojima su bile poznate filmske zvijezde, umjetnici i producenti.
Slavni kuvar Wolfgang Puck, koji priprema jelovnik za dodjelu Oskara jo&scaron; od 1995. godine, u ovogodi&scaron;nji meni uvrstio je pide iz crnomorske regije Turske (Karadeniz Pidesi) i suve kajsije punjene kremom od sira (Kaymaklı Kayısı Tatlısı). U ova dva specijaliteta su po prvi put uživale najistaknutije ličnosti svjetske filmske scene, a jela su dobila velike pohvale.
Wolfgang Puck, koji je pripremio meni za ovogodi&scaron;nju zabavu, rekao je: "Turska predstavlja jednu od najbogatijih kuhinja svijeta zahvaljujući svojim tradicionalnim receptima i organskim proizvodima. Postoji mnogo recepata i proizvoda koje možete otkriti u turskoj kuhinji. Svih sedam regiona Turske puni su ukusa, historije i kulture. U Turskoj ima mnogo gradova koje morate posjetiti i koji imaju ukusnu hranu. Moja porodica i ja posjećujemo Tursku svakog ljeta sa zadovoljstvom&rdquo;.
Recepte turskih jela, koje je nakon dodjele Oskara filmskim zvijezdama servirao kuhar Wolfgang Puck, možete pronaći na video snimcima Delicious T&uuml;rkiye u okviru Go T&uuml;rkiye YouTube naloga.

Turski specijaliteti obilježili 94. dodjelu Oskara

JELA IMPRESIONIRALA SVE PRISUTNE

Danas je 1. april, Svetski dan &scaron;ale, kada se mnogi trude drugima napraviti razne smicalice samo zbog smijeha i zabave, iako ponekad te naizgled bezazlene &scaron;ale imaju i neželjene efekte.
Obilježava se već vjekovima, ali je njegovo porijeklo nejasno. Postoje razna tumačenja, a jedno od njih je da se ovaj svojevrsni &bdquo;narodni praznik&ldquo; pojavio krajem srednjeg vijeka u Evropi kao Dan svih luda, koji je predstavljao op&scaron;tenarodno veselje.
Englezi misle da je Dan &scaron;ale preuzet sa Istoka i 1. april zovu &bdquo;Danom svih glupaka&ldquo;. Finci taj dan povezuju sa proljećnim podučavanjem djece o privrednim radovima, a slično je i u &Scaron;vajcarskoj. Postoje mi&scaron;ljenja da korjeni tog &bdquo;praznika&ldquo; dosežu do starog Rima, poznatog i po tome &scaron;to su tamo&scaron;nji stanovnici umjeli da se dobro zabavljaju, smi&scaron;ljajući različite &scaron;ale.
Mnogi misle da se taj običaj pojavio u 16. veku u Francuskoj, oko 1564. godine, a za onog ko je nasamaren imali su običaj da kažu da je dobio &bdquo;aprilsku ribu&ldquo;.
U holandskom Eindhovenu održava se svojevrsna tradicija zbijanja &scaron;ala 1. aprila, novine se utrkuju da objave &bdquo;ekskluzivne&ldquo; vesti, kao na primjer o dolasku nekih svjetskih državnika u taj grad, o bolestima, o eksperimentima u atomistici.
Njemci 1. april smatraju danom u kojem su ranjivi, a svoje lo&scaron;e osjećanje manje vezuju za zbijanje neukusnih &scaron;ala, a vi&scaron;e za predanje da se 1. aprila rodio apostol Juda, Hristov izdajnik, pi&scaron;e Avaz.
Običaj zbijanja prvoaprilskih &scaron;ala nije zaobi&scaron;ao ni balkanske prostore, pa se često u medijima moglo naći pone&scaron;to &scaron;to bi &bdquo;iznenadilo&ldquo; čitaoce.
Muzej &scaron;ala u San Diegu objavio je spisak deset najboljih prvoaprilskih &scaron;ala u anglosaksonskoj &scaron;tampi, a jedna od najsmje&scaron;nijih ima veze sa politikom.
Ta &scaron;ala odnosi se na američki državni radio, koji je 1992. godine najavio novu kandidaturu Ričarda Niksona za predsjedničke izbore, pod motom: &bdquo;Nisam učinio ni&scaron;ta lo&scaron;e i neću to ponoviti&ldquo;!
Prema tradiciji u mnogim zemljama, ljudi mogu da drugima priređuju &scaron;ale do podneva 1. aprila, međutim, ako to rade posle tog vremena, onda i sami postaju aprilske lude.
Držeći se tradicije i mnoge medijske kuće, kompanije, web stranice i druge &scaron;aljivdžije u svijetu ogla&scaron;avale su se raznim prvoaprilskim &scaron;alama &ndash; od sme&scaron;nih do apsurdnih, pa je tako proteklih godina bilo vesti da se Dejvid Bekam pridružio australijskoj fudbalskoj reprezentaciji, da je predsednik Francuske Nikola Sarkozi podnio neopozivu ostavku, kao i da je Kanada kupila pola Havajskog ostrva.

Svjetski dan šale 1. april

KAKO JE NASTAO DAN ŠALE

Kompanija Apple danas slavi 46 godina od osnivanja.
Stiv Džobs i Stiv Voznijak su osnivači, a od samog početka i proizvodnje u garaži, do&scaron;li su do samog vrha poslovnog svijeta.
Ova kompanija je na prvom mjestu po ukupnoj vrijednosti, a prema poslednjim istraživanjima, ona se procjenjuje na 2,08 biliona američkih dolara.

Apple slavi 46 godina od osnivanja